Ruski parlament od Kremlja traži priznanje Abhazije i Južne Osetije
OBA DOMA ruskog parlamenta su jednoglasno donijeli rezoluciju kojom se od Kremlja traži priznaje nezavisnosti Abhazije i Južne Osetije.
Rezolucije su donesene u Vijeću federacije sa 168 i u Državnoj dumi sa 447 glasa, bez ijednog glasa protiv. Oba doma su održala izvanredno zasjedanje. Rezolucije nisu obvezujuće po Kremlj, ali analitičari vjeruju da će je predsjednik Dmitrij Medvjedev i premijer Vladimir Putin iskoristiti kako bi pojačali pregovaračku poziciju Rusije u rješavanju krize koja je prije dva tjedna dovela do oružanog sukoba.
Abhazija i Južna Osetija su de iure dio teritorija Republike Gruzije, ali su de facto samostalne države otkako su početkom 1990-ih, nedugo poslije raspada Sovjetskog Saveza, izborile nezavisnost u krvavim ratovima protiv gruzijske vlade. Gruzija se s time nikada nije složila, a čak ni Rusija, usprkos pružanja financijske i druge pomoći vladama odmetnutih pokrajina, nije priznala njihovu nezavisnost.
Taj stav se, po svemu sudeći, promijenio nakon zapadnog priznanja nezavisnosti Kosova, kao i rata kojim je gruzijski predsjednik Mihail Saakašvili pokušao vratiti Južnu Osetiju pod gruzijsku vlast, a što je dovelo do ruske vojne intervencije. Medvjedev i drugi ruski dužnosnici su izjavljivali da je "teško zamisliti kako bi nakon svega što se dogodilo Abhazija i Južna Osetija pristale potpasti pod gruzijsku vlast".
Rasprava u oba doma je bila kratka, a ruskim senatorima i zastupnicima su se obratili i Sergej Bagapš i Eduard Kokoiti, predsjednici Abhazije i Južne Osetije. Južnoosetijski čelnik je istakao da njegova zemlja daleko više ispunjava uvjete za međunarodno priznanje nego što je to bio slučaj s Kosovom. Oba čelnika su iskazala zahvalnost Rusiji na financijskoj, političkoj, moralnoj, a na kraju i vojnoj podršci u sukobu s Gruzijom.
Tijekom same rasprave su pojedini sudionici, uključujući predsjednika Dume Borisa Grizlova, gruzijski napad na Južnu Osetiju nazvali genocidom i usporedili s njemačkim napadom na SSSR 1941. godine.
Većina analitičara vjeruje kako eventualno rusko priznanje nezavisnosti dviju gruzijskih pokrajina ne bi imalo kratkoročne učinke po njihov status, ali bi Rusiji omogućilo da - prateći države koje će joj se u tom priznanju pridružiti - pokaže svoju diplomatsku snagu, odnosno da uspoređuje svoj i američko-europski utjecaj na svijet na osnovu broja država koje su spremne priznati Kosovo i država koje su spremne priznati odmetnute gruzijske pokrajine. Rusiji bi se, prema tim procjenama, u priznanju nezavisnosti Abhazije i Južne Osetije, odmah mogle pridružiti Bjelorusija, Kuba i Venezuela.
Dio ruskih analitičara, pak, vjeruje kako Medvjedev i Putin još neće priznati nezavisnost dviju država, ali bi to mogli odmah učiniti ukoliko NATO bude inzistirao na brzom prihvaćanju Gruzije u članstvo.
Iz same Gruzije, pak, stižu vijesti da ruske snage još uvijek pod svojim nadzorom drže strateški važnu luku Poti. Rusko zapovjedništvo je, pak, objavilo kako gruzijskom zrakoplovstvu neće dozvoliti izviđačke letove iznad tzv. tampon-zona koji dijele gruzijski i teritorij odmetnutih pokrajina.
D.A.
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati