Sabor: Klubovi podržali program razgradnje NE Krško

SVI klubovi zastupnika dali su danas suglasnost Hrvatskom saboru da potvrdi međudržavni program razgradnje Nuklearne elektrane (NE) Krško, ali i upozorili da se pregovori sa Slovenijom o odlaganju otpada i financiranju razgradnje Krškog moraju okončati na, za Hrvatsku najpovoljniji način.

Programom je predviđeno da NE Krško u pogonu bude do 2023., da se program razgradnje odvija od 2017. do 2042., da odlagališta niskog i srednjeg nuklearnog otpada (podzemnog, tunelskog tipa) u pogonu budu od 2013., a odlagališta istrošenog nuklearnog goriva (na dubini od 500 metara) od 2030.

Hrvatska bi, prema procjenama, za postupak razgradnje i zbrinjavanja otpada do konca 2022. morala osigurati oko 350 milijuna eura.

Saborski klubovi mišljenja su da takav program treba poduprijeti, uz naglasak da u izravnim pregovorima sa Slovenijom o tome, gdje će biti odlagališta, tko će što i koliko financirati, Hrvatska mora u potpunosti zaštititi svoje interese.

U raspravi je najdalje otišao IDS-ovac Damir Kajin, koji je hrvatske vlasti pozvao da hrvatske udjele u Krškom prodaju Sloveniji.

"Prodajmo svoja prava Sloveniji pa neka se ona sama brine za razgradnju i zbrinjavanje otpada, jer će se Hrvatska na ovom, kao i ostalim pitanjima, podijeliti, svi će ići protiv svih", rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

HSP-ovac Tonči Tadić drži da Hrvatska u pregovorima sa Slovenijom mora ishoditi jamstvo da se nuklearni otpad neće uvoziti u Hrvatsku, da će što je dulje moguće ostati u krugu nuklearke, da će cijeli postupak razgradnje za Hrvatsku biti što je moguće jeftiniji.

Hrvatska, tvrdi Tadić, uopće nije morala pristati na obvezu sufinanciranja razgradnje Krškog da nije potpisala sporazum sa Slovenijom, kojim si je sama, kaže, tu obvezu nametnula.

"Slovenija je priželjkivala naivnog susjeda koji će platiti polovicu troškova, a mi smo im to sporazumom i omogućili", ocijenio je.

Alenka Kočiša Čičin-Šain (HNS/PGS) upozorila je da Hrvatska još nije osnovala Fond za razgradnju, za razliku od Slovenije koja takav fond ima još od 1999., s kapitalom od više od 100 milijuna eura.

Za razliku od svojih prethodnika, HSS-ovac Ante Markov naglasio je da Hrvatska mora inzistirati i braniti svoju polovicu vlasništva u Krškom.

"Krško je zajedničko dobro u energetskom i ekonomskom smislu", rekao je Markov, pozivajući diplomaciju da se već sada jače uključi u razmatranje svih aspekata koji će za Hrvatsku biti bitni kod konačnog odlučivanja što i kako s nuklearkom.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara