Sabor: Klubovi poduprli zakonske prijedloge o odgovornosti države za štetu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SVI ZASTUPNIČKI klubovi danas su u prvom čitanju poduprli zakonske prijedloge o odgovornosti države za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u tijeku Domovinskog rata, štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša država i štetu od terorističkih akata i javnih demonstracija.
Klubovi su se složili da će se donošenjem tih zakona popuniti pravna praznina nastala ukidanjem odredaba o odgovornosti države za štetu iz Zakona o obveznim odnosima 1996.
Klubovi su prijedlogu zamjerili da nije jasno kolike bi svote država otprilike trebala nadoknaditi oštećenicima te iz kojih izvora i u kojim rokovima.
Vladimir Šeks (Klub HDZ-a) smatra da do drugog čitanja treba točnije odrediti što se smatra terorističkom aktom. Predložio je uvođenje odgovornosti države i za imovinsku štetu uzrokovanu u demonstracijama, no da pri tomu treba razlučiti kolika je odgovornost države, a kolika organizatora javnih prosvjeda.
Klub Libre zadovoljan je predloženim zakonskim rješenjima, no nepotrebnim smatra posebnim zakonom uređivati odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ jer je riječ o zanemarivu broju slučajeva. Mladen Godek drži da bi oštećenima svakako trebalo nadoknaditi štetu, no i da bi država trebala odgovarati samo u slučajevima kad nije poznat počinitelj štete.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Burnu reakciju malobrojnih zastupnika izazvalo je izlaganje Milana Đukića, koji je u ime Kluba nacionalnih manjina optužio bivšu HDZ-ovu vlast da je planski ubijala srpsko stanovništvo i uništavala njihovu imovinu nakon ´Oluje´.
´Dio pripadnika HV-a i redarstvenih snaga u toj je oslobodilačkoj akciji umjesto da uspostavlja sigurnost građana i imovine ubijao, pljačkao i palio, a naše pravosuđe na to nije odgovorilo. To se činilo planski i bilo je produkt državne politike´, rekao je Đukić.
Na te je tvrdnje reagirao Vladimir Šeks. ´Pojedinci koji su okaljali čast hrvatskih oružanih snaga nisu to činili u funkciji planirane državne politike, nego kao kriminalni čin i zato odgovaraju ili bi trebali odgovarati´, kazao je.
Mario Kovač (Klub HSLS) zamjerio je potpredsjedniku Sabora Baltazaru Jalšovcu jer nije opomenuo Đukića kad je iznio te ´neprihvatljive tvrdnje´. Podsjetio je da je Sabor donio Deklaraciju o Domovinskom ratu kao obrambenom i oslobodilačkom ratu te da su se zastupnici obvezali štititi njegove vrijednosti.
´Niste smjeli dopustiti Đukiću da oslobodilačke akcije nazove etničkim čišćenjem´, poručio je predsjedatelju Jalšovcu.
Darko Šantić (HNS/PGS/SBHS) podupro je Đukićev zahtjev da se pljačka i uništavanje imovine ne smiju u zakonu izjednačiti s ratnom štetom.
´Palež, otimačina i pljačka pojedinih hrvatskih vojnika ne smije se izjednačiti s ratnom štetom, jer to nije bila zadaća hrvatskih snaga koje su bile dužne to spriječiti´, istaknuo je Šantić.
Predložio je da se u zakonu jasno navede da zastarni rokovi za postupke nadoknade štete počinju teći od donošenja zakona, jer bi se time, tvrdi Šantić, priznala činjenica da je rat bio viša sila i onemogućio mnogima pristup sudu i ostvarenje tražbina.
Klubovi su se složili da će se donošenjem tih zakona popuniti pravna praznina nastala ukidanjem odredaba o odgovornosti države za štetu iz Zakona o obveznim odnosima 1996.
Klubovi su prijedlogu zamjerili da nije jasno kolike bi svote država otprilike trebala nadoknaditi oštećenicima te iz kojih izvora i u kojim rokovima.
Vladimir Šeks (Klub HDZ-a) smatra da do drugog čitanja treba točnije odrediti što se smatra terorističkom aktom. Predložio je uvođenje odgovornosti države i za imovinsku štetu uzrokovanu u demonstracijama, no da pri tomu treba razlučiti kolika je odgovornost države, a kolika organizatora javnih prosvjeda.
Klub Libre zadovoljan je predloženim zakonskim rješenjima, no nepotrebnim smatra posebnim zakonom uređivati odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ jer je riječ o zanemarivu broju slučajeva. Mladen Godek drži da bi oštećenima svakako trebalo nadoknaditi štetu, no i da bi država trebala odgovarati samo u slučajevima kad nije poznat počinitelj štete.
´Dio pripadnika HV-a i redarstvenih snaga u toj je oslobodilačkoj akciji umjesto da uspostavlja sigurnost građana i imovine ubijao, pljačkao i palio, a naše pravosuđe na to nije odgovorilo. To se činilo planski i bilo je produkt državne politike´, rekao je Đukić.
Na te je tvrdnje reagirao Vladimir Šeks. ´Pojedinci koji su okaljali čast hrvatskih oružanih snaga nisu to činili u funkciji planirane državne politike, nego kao kriminalni čin i zato odgovaraju ili bi trebali odgovarati´, kazao je.
Mario Kovač (Klub HSLS) zamjerio je potpredsjedniku Sabora Baltazaru Jalšovcu jer nije opomenuo Đukića kad je iznio te ´neprihvatljive tvrdnje´. Podsjetio je da je Sabor donio Deklaraciju o Domovinskom ratu kao obrambenom i oslobodilačkom ratu te da su se zastupnici obvezali štititi njegove vrijednosti.
´Niste smjeli dopustiti Đukiću da oslobodilačke akcije nazove etničkim čišćenjem´, poručio je predsjedatelju Jalšovcu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Darko Šantić (HNS/PGS/SBHS) podupro je Đukićev zahtjev da se pljačka i uništavanje imovine ne smiju u zakonu izjednačiti s ratnom štetom.
´Palež, otimačina i pljačka pojedinih hrvatskih vojnika ne smije se izjednačiti s ratnom štetom, jer to nije bila zadaća hrvatskih snaga koje su bile dužne to spriječiti´, istaknuo je Šantić.
Predložio je da se u zakonu jasno navede da zastarni rokovi za postupke nadoknade štete počinju teći od donošenja zakona, jer bi se time, tvrdi Šantić, priznala činjenica da je rat bio viša sila i onemogućio mnogima pristup sudu i ostvarenje tražbina.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati