Nasilje u obitelji trebalo bi tretirati isključivo kao kazneno djelo, jedina kazna za nasilnike je zatvor, naglasci su saborskih klubova iz današnje rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Nasilnik koji tuče ženu i djecu mora biti primjereno kažnjen, smatra Jadranka Kosor (HDZ), navodeći da je prošle godine policija svaki dan evidentirala 15 žena žrtava nasilja.

Klubovi dvoje, je li novčano kažnjavanje nasilnika pravi potez?

Bogati nasilnici mogu kaznu platiti i tući iz ´gušta´, siromašni neće moći platiti, a ako to učine bit će zapravo kažnjena cijela obitelj, upozorava Želimir Janjić (HSLS), tumačeći da su nasilnici često i jedini hranitelji obitelji. Nasilnike je bolje kazniti zatvorom, jer će to, možda, djelovati i preventivno, smatra Janjić.

Klubovi spore i oko mjere udaljavanja nasilnika iz stana. I dok HDZ propituje njenu ustavno-pravnu utemeljenost, SDP je drži najboljom u zakonu. SDP nema dvojbi kuda će ići zlostavljači, oni koji se to pitaju neka se sjete kuda su sve ove godine išle zlostavljane žene i djeca, naglasila je Milanka Opačić.

Tibor Santo (LS) kaže da kod te mjere u obzir treba uzeti da je nerijetko nužna samo prvih dana nakon nasilja, te predlaže da se donja granica za nju odredi ovisno o konkretnom slučaju.

Više je klubova zatražilo da se precizira što se smatra nasiljem u obitelji, da se ne bi dogodilo da se uobičajeni roditeljski nadzor tretira kao zlostavljanje. Lagano pljeskanje po stražnjici ne treba tretirati kao nasilje, kaže Kosor, no Zrinjka Glovacki-Bernardi (Libra) kaže da se djete i na taj način ponižava.

Upozoreno je da je na rast nasilja u obitelji, uz nezaposlenost, alkohol i sl. trag ostavio i rat. Na SOS liniji Hrabri telefon najveći je broj poziva iz regija zahvaćenih ratom, kaže Opačić.

No, iz pojedinih zastupničkih klubova čulo se da nasilnika ima i među bogatim i poznatim.

Kad se nasilnikom pokaže savjetnik predsjednika države svi se iznenadimo da to može učiniti i ugledni član društva, kazao je Miroslav Rožić (HSP).

Gotovo svi klubovi ističu potrebu prevencije, obrazovanja protiv nasilja.

Predloženo je da se proširi krug osoba koje moraju prijaviti nasilje, te istaknuto da se policija mora stručno osposobiti za prepoznavanje nasilja u obitelji.

Oporbeni klubovi našli su niz rupa u zakonu, pa Rožić, primjerice, primjećuje da nije spomenuto nasilje u izvanbračnim istospolnim zajednicama. Tamo je, tvrdi, nasilje vrlo često.

Klub HB-a drži pak da predloženi zakon, uz deklarativnu osudu nasilja neće donijeti bitnije pomake, a uporište za tako pesimističnu ocjenu nalazi u stanju u pravosuđu.

U MUP-u pak navode da su sve uspješniji u otkrivanju nasilja u obitelji i to potkrepljuju podacima da je od 1997. do 1999. prijavljeno oko 13500 nasilnika, a u posljednje tri godine više od 25500.