TREBA li Sabor žurno osnovati istražno povjerenstvo koje bi trebalo utvrditi okolnosti curenja transkripata iz Ureda Predsjednika i njihova prosljeđivanja Haagu ili bi osnutak takvog tijela trebalo odgoditi nakon predsjedničkih izbora i tako spriječiti da se iskoristi u dnevnopolitičke svrhe pitanje je koje je danas podijelilo saborske klubove.

Da se rad povjerenstva kani iskoristiti u predizborne svrhe ocijenila je Vesna Pusić (HNS), ustvrdivši da je namjera predlagatelja (HSP-a) diskreditirati aktualnog predsjednika države, budući da u klubu te stranke sjedi predsjednički kandidat Slaven Letica.

"Ako smo na osnivanje povjerenstva čekali 12 godina, onda možemo pričekati još dva mjeseca. Odgodite osnutak povjerenstva i tako sačuvajte minimum digniteta ove institucije", kazala je.

Podsjetila je da je curenje transkripata iz Ureda Predsjednika započelo još 1992., kad je objavljen prijepis razgovora pokojnog predsjednika Franje Tuđmana s vođom srpske pobune u tzv. SAO Krajini Jovana Raškovića.

Ocijenila je i da je prijedlog osnivanja povjerenstva pokušaj pojedinaca da zlouporabom saborskih institucija reinterpretiraju vlastite razgovore s Tuđmanom.

"Pozadina povjerenstva je kako u ovom trenutku opanjkati predsjednika Mesića. Ideja je dobra, ali ne i vrijeme", smatra i IDS-ovac Damir Kajin.

HSP-ovac Anto Đapić odbacio je takve tvrdnje, rekavši da je jedna od osnovnih nakana povjerenstva istražiti je li transkript tzv. brijunskog sastanka uoči Oluje krivotvoren.

"Utvrdi li se da je to falsifikat, moglo bi se izbjeći da 23. studenoga haško izvješće pred UN-om bude negativno, omogućiti da se Gotovina izdvoji od Karadžića i Mladića, da se odbace optužbe za Čermaka i Markača, kao i tvrdnja haškog tužiteljstva da je Oluja poslužila za progon Srba i zločinački pothvat".

Podsjetio je da je optužnica protiv generala Gotovine već jednom mijenjana. "Ako se utvrdi da je ovaj transkript falsificiran, možda se još jednom promijeni, a moguće i odbaci. U svakom slučaju, trebamo pokušati" kazao je Đapić.

"Molimo zastupnike da Klub HSP-a ne svađaju s predsjednikom Mesićem", poručio je i HSP-ovac Pero Kovačević, istaknuvši da svrha povjerenstva nema nikakve veze s politikom, pa ni s predsjedničkom kampanjom.

SDP-ovac Antun Vujić usprotivio se osnivanju povjerenstva, ocjenjujući ga kontraproduktivnim. "Metoda povjerenstva proturiječi njegovu cilju, jer predviđa političku raspravu o onom o čemu bi trebalo raspravljati stručno, u za to predviđenim ustanovama", kazao je Vujić.

Podsjetio je da je arhiv Ureda Predsjednika neposredno nakon smrti predsjednika Tuđmana razbijen na tri dijela. "Jedan je dio ostao u Uredu, drugi je pripao Tuđmanovim nasljednicima, a treći je otišao u HDZ, pa arhivska struka o tomu nije imala što reći", kazao je Vujić, upozoravajući da je nakon takvih postupaka teško govoriti o autentičnosti građe.

"Ovako ponovno izazivamo podjele i jazove, iznoseći cijelu kompoziciju prljavog veša u Saboru i ništa nećemo postići", dodao je.

Suprotno mišljenje ima HDZ, čiji je predstavnik Krešimir Ćosić rekao da se mora stati na kraj neovlaštenom i neodgovornom manipuliranju za Hrvatsku bitnih dokumentima, posebno njihovom stavljanju u neprikladan politički kontekst suprotan Deklaraciji o Domovinskom ratu.

Ante Markov (HSS) založio se da se rad povjerenstva odgodi za vrijeme poslije izbora, a trebalo bi se, kaže, baviti i radom sigurnosnih službi koje su, tvrdi, igrale važnu ulogu u postupanju s transkriptima.

Ideju o osnivanju povjerenstva podržao je i Milorad Pupovac (SDSS), također se založivši da se njegov posao odgodi nakon izbora. Pupovac tvrdi da su transkripti vezani za nacionalnu sigurnost i mir curili i prodavali se od ranih 1990-ih, da se pregovaralo s pobunjenim Srbima bez da se o tome izvijesti Sabor, bez da je srpske predstavnike za to ovlastila srpska zajednica u Hrvatskoj.