Sabor raspravlja o mjerama zaštite novčarskih institucija
SABORSKI zastupnici počeli su popodne raspravu o izmjenama Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, koje bi na višu razinu trebale dići zaštitu novčarskih ustanova od sve učestalijih i brutalnijih razbojstava.
U tom smislu, Vlada izmjenama predlaže obvezu novčarskih ustanova da svoje djelatnike zaštite neprobojnim pregradama, da dojavne sustave spoje na centralni sustav, dok bi se svaki prijevoz novca iznad 800 tisuća kuna morao obavljati blindiranim vozilom.
Za transport iznosa većeg od 150 tisuća kuna obvezno bi bilo koristiti GPS sustav, a policajcima bi se omogućilo da ulaze u novčarske ustanove i nadziru poštuju li one spomenute mjere. Za ustanove koje se ne bi pridržavale zakona predviđene su oštre novčane kazne.
Državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić istaknuo je da su predložene izmjene samo jedna od mjera koje će policija provoditi kako bi stala na kraj sve učestalijim i brutalnijim razbojstvima u novčarske ustanove, u zadnje vrijeme i veće banke te Finu.
"Svjedoci smo da razbojstva izazivaju sve veći nemir i ogorčenje kod ljudi, jer počinitelji pokazuju sve veću brutalnost i neobzirnost. Počelo se događati da se novcem iz novčarskih ustanova koriste kao u samoposluzi", rekao je.
Buconjić je izvijestio da policija iz godine u godinu bilježi sve veći porast razbojstava u novčarske ustanove, ali da taj trend prati i veća stopa razriješenosti te vrste kaznenih djela.
Napomenuo je da je takva razbojstva teško razriješiti, budući da u pravilu traju tek nekoliko minuta, iza njih ostaje vrlo malo tragova, a uglavnom se pljačka gotov novac za koji je teško otkriti odakle potječe.
Žestoke kritike izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi
Saborska oporba žestoko je kritizirala Vladin prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, držeći ga korakom ka potpunoj destrukciji sustava socijalne skrbi.
Oporba je suglasna da Vlada predlaže tek administrativne izmjene, da se ne želi uhvatiti u koštac s problemima u socijalnoj skrbi, a da zakon mijenja samo zato što se ne snalazi u postojećem sustavu.
"Ovaj je zakon prilog propadanju sustava, korak ka destrukciji. Razbijate sustav u paramparčad", poručio je Davorko Vidović (SDP), prozivajući resorna ministarstva i ministre za nestručnost.
"Imamo ministra (zdravstva) koji je potpuno nekompetentan, ne zna, a sumnjam da ga previše i zanima sustav socijalne skrbi, pa brigu prepušta državnoj tajnici (Dorica Nikolić) koja također o tome ništa ne zna", rekao je.
Ljubica Lalić (HSS) tvrdi da Vlada predlaže nepoznanicu, da traži potporu u Saboru za zakon koji je nejasan i neprovediv.
Razloge za predloženo ukidanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad vidi u, kako kaže, činjenici da Vlada i resorna ministarstva nisu bila sposobna osigurati njegovo funkcioniranje.
"Kada se ne zna kako da Zavod zaživi, Vlada ga jednostavno ukida", kazala je Lalić.
Isto misli i Dorotea Pešić Bukovac (IDS), koja potporu izmjenama uskraćuje i zbog, kako je rekla, "rigidne" centralizacije koja se kani uvesti u sustav socijalne skrbi.
"Na djelu je rigidna centralizacija novaca i ovlasti, jer o svemu što bi radili obiteljski centri za socijalnu skrb odlučuju ministri i ministarstva", tvrdi IDS-ova zastupnica.
Predložene izmjene kritizirao je i Klub HSP-a, ali ih, za razliku od ostalih oporbenih klubova, podupire.
Ruža Tomašić (HSP) izmjene smatra "administrativnim manevrima", ali ih podupire jer su, kako je rekla, u okviru reforme sustava socijalne skrbi koja se oslanja na kreditna sredstva Svjetske banke.
Klub HDZ-a, pak, daje punu potporu Vladinom prijedlogu, drži da je riječ o mjerama koje će sustav socijalne skrbi učiniti učinkovitijim i na veću korist građanima.
Ruža Lelić (HDZ) posebno hvali odredbu po kojoj bi se u 21 županijski obiteljski centar zaposlilo 132 stručnjaka.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati