Sanader: Borba protiv rada na crno je Vladin prioritet

Sanader: Borba protiv rada na crno je Vladin prioritet

BORBA protiv rada na crno je Vladin prioritet, pa će ona poduprijeti sve inicijative koje mogu smanjiti sivu ekonomiju u Hrvatskoj, istaknuo je premijer Ivo Sanader na današnjoj konferenciji posvećenoj kampanji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) protiv rada na crno.

Po neslužbenim procjenama, u Hrvatskoj oko 400.000 ljudi radi na crno, a zbog sive ekonomije oko 11 milijardi kuna godišnje ostaje izvan državne blagajne, što su zabrinjavajući podaci, upozorio je Sanader.

Vlada je krajem prošle godine donijela trogodišnji program mjera za suzbijanje sive ekonomije, izmijenjen je Zakon o državnom inspektoratu kojim su povećane ovlasti inspektora, uveden je novi ustroj i rad financijske policije, a u tijeku je reforma pravosuđa.

U završnoj je fazi rad na izmjenama Zakona o prekršajima, s naglaskom na ukidanje zastare zbog koje je bila znatno smanjena efikasnost sankcioniranja prekršitelja zakona, najavio je premijer.

Sanader je također podržao jučerašnje sklapanje sporazuma "Kutina - grad bez rada na crno", koji su potpisali kutinski gradonačelnik Davor Žmegač i predsjednica SSSH-a Vesna Dejanović, te pozvao sve druge gradove i općine u Hrvatskoj da mu se priključe.

Sporazumom se Grad Kutina obvezao da će ubuduće u postupcima javne nabave za gradska poduzeća i ustanove jedan od temeljnih kriterija biti dokaz ponuđača da ne zapošljava radnike na crno.

Kutinski gradonačelnik istaknuo je kako je to za njegov grad prvenstveno pitanje razvoja gospodarstva, te najavio da će se sporazumu uskoro priključiti Mali Lošinj.

Ove je godine, koju je SSSH proglasio godinom borbe protiv rada na crno, napokon iskazana politička volja za rješavanjem problema sive ekonomije, ocijenila je predsjednica SSSH-a Vesna Dejanović.

Uz nužne zakonske promjene, koje će omogućiti efikasnije kažnjavanje prekršitelja, trebalo bi provesti reformu poreznog sustava kojom bi se povećala porezna osnovica, a porezi smanjili, naglasila je Dejanović.

Veće plaće državnim revizorima

Hrvatska Vlada predložila je danas izmjene Zakona o plaćama ovlaštenih državnih revizora slijedom kojih bi se povećale plaće državnih revizora.

Plaće viših državnih revizora povećale bi se za 9,5 posto, a državnih revizora za 8,8 posto, rekao je ministar financija Ivan Šuker.

Zakon bi se primjenjivao od 1. siječnja 2006., a za njegovu provedbu u idućoj bi godini trebalo osigurati tri milijuna kuna.

Predloženim se zakonom, kaže Šuker, Državnom uredu za reviziju ponovno vraća financijska neovisnost.

Podsjeća da su do početka 2001. plaće ovlaštenih državnih revizora bile utvrđene posebnim zakonom, ali su te godine vraćene u sustav plaća državnih službenika i u prosjeku smanjene za oko 20 posto.

Izmjenama se tako sustav plaća državnih revizora vraća na staro.

Usklađujući hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, Vlada je uredbama propisala razinu ozona zraku, kao i kritične razine i granične vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku.

U slučajevima kritičnih razina sumporovog i dušikovog dioksida, ili ozona gradske i općinske vlasti dužne su o tome obavijestiti javnost putem medija.

Pri tome moraju poduzeti i posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša, kakve su primjerice ograničenja ili zabrana korištenja automobila, zadržavanje djece, trudnica i starijih osoba u zatvorenim prostorima, itd.

Važna nam je čistoća zraka, a tri uredbe upravo o tome i govore, rekla je ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić.

U posljednjih deset godina kvaliteta zraka u Hrvatskoj znatno se poboljšala, a prekomjerno ili umjereno onečišćen zrak najčešće imaju Zagreb, Split, Sisak, Kutina i Rijeka.

Kvaliteta zraka trajno se prati u sedam postaja, a grade se još dvije u Rijeci, rekla je Matulović Dropulić, najavivši da će se podatci o kvaliteti zraka moći naći, osim na postajama, i na web stranicama.

Šest udruga potrošača za ovu su godinu od Vlade dobile ukupno 240.000 kuna za projekte izobrazbe potrošača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada je odlučila pokrenuti postupak za sklapanje mnogostranog sporazuma o uspostavi europskog zajedničkog zračnog prostora između Albanije, BiH, Bugarske, Europske zajednice, Islanda, Makedonije, Norveške, SiCG, Rumunjske i Misije privremene uprave UN na Kosovu.

HRVATSKA Vlada odlučila je danas pokrenuti postupak za sklapanje ugovora s Vijećem ministara BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članova njihovih obitelji.

Vlada je odredila i izaslanstvo za vođenje pregovora o tom ugovoru, na čelu kojega je potpredsjednica Vlade i ministrica branitelja Jadranka Kosor.

Početkom iduće godine, kaže Kosor, u Federaciji BiH stupa na snagu zakon o pravima branitelja i članova njihovih obitelji kojim se bitno smanjuju prava obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja HVO-a i ratnih vojnih invalida.

To je veliki problemi i pritisak na našu Vladu i Ministarstvo, istaknula je Kosor, navodeći da bi ugovor bio podloga da Hrvatska nadoknadi dio invalidskih i obiteljskih mirovina koji zakonom Federacije BiH ne bi bio ispunjen.

Na taj bi se način, kaže, u idućoj godini zbrinulo oko 800 članova obitelji poginulih, zatočenih i nestalih pripadnika HVO-a, a u 2007. i 2008. i ratni vojni invalidi HVO-a koji će morati proći postupak utvrđivanja invalidnosti po hrvatskim propisima.

Ugovor bi se odnosio isključivo na hrvatske državljane, a kao razdoblje stradavanja predlaže se razdoblje od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1996.

Hrvatska ovom inicijativom želi odati priznanje onima koji su sudjelovali u obrani Hrvatske, onima koji su i na druge načine bili vezani za Domovinski rat, rekao je premijer Ivo Sanader.

Priznaje da je to teško pitanje s kojim se do sada ni jedna Vlada nije usudila uhvatiti u koštac.

Ako oni koji su bili spremni odazvati se pozivu za obranu, a bilo ih je i iz BiH, onda treba naći modaliteta i odužiti im se, kazao je premijer.

Samir Šahinović pomoćnik ministra gospodarstva

Novim pomoćnikom ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Vlada je danas imenovala Samira Šahinovića.

Pomoćnikom ravnatelja Državne geodetske uprave imenovala je Zorana Vujića.

Vlada je imenovala i Vijeće stručnjaka za naknade na području autorskog i srodnih prava na čelu s Romanom Matanovac.

Imenovala je i Upravno vijeće Zavoda za telemedicinu, čiji je predsjednik Renato Mittermayer.

U servisu Hitro.hr od danas moguća elektronička predaja obrasca

Poduzetnicima je od danas, uz otvaranje tvrtke ili obrta, u okviru servisa Hitro.hr dostupna i nova usluga eRegos, odnosno mogućnost elektroničke predaje obrasca.

Prvu takvu transakciju obavio je premijer Ivo Sanader koji je iz Banskih dvora elektroničkim putem Regosu predao podatke Vladine službe računovodstva.

Već idući tjedan građanima bi na usluzi trebao biti e-katastar, do konca godine nastojat će se omogućiti i usluga elektroničke prijave PDV-a, a u idućoj godini godišnja prijava poreza na dohodak građana elektroničkim putem, najavio je Sanader.

U manje od šest mjeseci putem Vladina servisa Hitro.hr otvoreno je više od 800 tvrtki i obrta, a cilj nam je da se registracija tvrtki ili obrta sa sadašnjih oko pet dana skrati na samo jedan dan, kazao je premijer.

Servis Hitro.hr trenutno djeluje u pet gradova, idući tjedna otvorit će se u Dubrovniku, a potom i u Gospiću.

U Dubrovniku će idući tjedan zasjedati i Vlada, a tom će se prilikom otvoriti i radovi na mostu Komarna-Peljašac.

Ravnatelj Regosa Dario Culi ističe da nova usluga, odnosno elektronička predaja obrazaca, štedi vrijeme i novac.

Regos je, dodaje, u pet godina na račune 1,2 milijuna osiguranika proslijedio 10 milijardi kuna u drugom stupu mirovinskog osiguranja.

Uvođenjem e-Regosa, prve u potpunosti digitalizirane i interaktivne usluge, Hitro.hr ulazi u sva poduzeća i računala spojena na Internet, ističe državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku Miroslav Kovačić.

Servis Hitro.hr opisuje kao koncept, ideju da sve bude dostupno na jednom mjestu, bilo putem šaltera ili Interneta.

Kada za dvije godine, do konca 2007., u potpunosti bude implementiran servis Hitro.hr poduzetnicima bi na raspolaganju trebalo biti osam, a građanima 12 usluga.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara