Šef je kriv za sve
GLAVNI uzročnik stresa kod zaposlenika je njihov nadređeni, a sve više Hrvata zbog stresa na radnom mjestu ima problema sa spavanjem, rezultati su istraživanja kojeg je proveo MojPosao na uzorku od više od tisuću ispitanika, s ciljem da se utvrdi koliko su zaposlenici pod stresom na radnom mjestu te koje posljedice ima stres na njihovo ponašanje.
Istraživanje je pokazalo kako je na radnom mjestu 78 posto ispitanika svakodnevno pod stresom. Među njima je 81 posto žena i 74 posto muškaraca. S obzirom na područje djelatnosti tvrtke, pod stresom su najviše ispitanici zaposleni u tvrtkama koje se bave proizvodnjom i preradom prehrambenih proizvoda (90 posto), izdavačkom djelatnošću (88 posto) te financijskom djelatnošću (85 posto). Najmanje su pod stresom ispitanici zaposleni u tvrtkama čija je primarna djelatnost farmaceutska (65 posto), drvna i papirna (67 posto) te područje umjetnosti i dizajna (70 posto).
Stres na radnom mjestu najviše doživljavaju ispitanici na pozicijama višeg menadžmenta (91 posto) i srednjeg menadžmenta (njih 88 posto), a najmanje ispitanici na poziciji pripravnika (69 posto).
"Previše posla, premalo vremena"
Od ispitanika koji su izjavili da doživljavaju stres na radnom mjestu, većina ih je kao glavnog uzročnika stresa navela svog nadređenog (njih 66 posto) te preveliku količinu posla koji moraju obavljati (49 posto ispitanika).
Ženama su najčešći uzroci stresa njihov nadređeni (69 posto) te prevelika količina posla (49 posto), dok su muškarcima glavni uzročnici stresa nadređeni (62 posto) te nerazumni rokovi (51 posto).
"Previše posla, premalo vremena, neodlazak na pauzu da bi se sve stiglo, daješ maksimum, šefovi se vuku po kavama i očekuju da ostaneš prekovremeno“, komentar je jednog ispitanika.
Stres zbog svog nadređenog ispitanici u najvećem postotku doživljavaju zbog toga što nadređeni ne prihvaća niti uvažava mišljenja i ideje koje su dobre (45 posto ispitanika) te zbog nerealnih očekivanja o vremenu potrebnom za obavljanje nekog posla (43 posto). Samo 20 posto ispitanika smatra da je njihov nadređeni korektna osoba.
"Nerviraju me nesposobni ljudi"
Kao uzrok stresa koji doživljavaju zbog svojih kolega, najviše ispitanika (55 posto) navelo je kako njihovi kolege ne obavljaju posao, pri čemu to nadređeni ne primjećuje.
Neposjedovanje kompetencija potrebnih za obavljanje radnih zadataka kod svojih kolega, kao uzrok stresa, navodi 28 posto ispitanika, dok njih 26 posto stres doživljava zbog kolega koji pauze provode ogovarajući nadređene kao i ostale kolege.
"Nerviraju me nesposobni ljudi, bez odgovarajuće spreme, koji se uvijek polakome za dobiti veću lovu“, komentar je jednog ispitanika.
Kad je u pitanju računalna oprema, odnosno materijal, ispitanike u najvećem postotku smeta sporost njihovih računala (56 posto), odnosno sklonost kvarenju (36 posto ispitanika).
Alkohol, pušenje, prežderavanje, nesanica - za sve to je kriv stres
Kao posljedicu stresa na radnom mjestu, 57 posto ispitanika je navelo probleme sa spavanjem, 32 posto ispitanika je u proteklih godinu dana barem jednom izostalo s posla, 26 posto ispitanika promijenilo je posao (muškarci 24 posto, žene 28 posto), 19 posto ispitanika je počelo (ponovo) pušiti (muškarci 17 posto, žene 21 posto), 15 posto ispitanika je povećalo konzumaciju alkohola, a 43 posto ispitanika je povećalo konzumaciju slatkiša i grickalica (muškarci 37 posto, žene 49 posto).
Jednom tjedno ili češće, s verbalnim ispadima na radnom mjestu susreće se 39 posto ispitanika. Samo šest posto ispitanika nikad nije doživjelo verbalne ispade u svojoj radnoj okolini. S verbalnim ispadima najčešće se susreću proizvodni radnici, odnosno njih 47 posto doživljava verbalne ispade jednom tjedno ili češće. S druge strane, petina ispitanika na poziciji pripravnika nije se nikad susrela s verbalnim ispadima na radnom mjestu.
"Jedan kolega je, nezadovoljan ocjenom svoga rada, počeo psovati i lupati po zidu. To je nešto što nikome nije bilo drago ni vidjeti ni čuti“, naveo je jedan od ispitanika.
Za razliku od verbalnih ispada, ispitanici se na svojim radnim mjestima puno rjeđe susreću sa fizičkim ispadima usmjerenim na namještaj, odnosno računalnu opremu. Tako je čak 57 posto ispitanika izjavilo kako se nikad nije susrelo s fizičkim ispadom takve vrste na radnom mjestu, dok ih se 11 posto s takvim ispadima susreće rjeđe od jednom godišnje.
Ispitanici se još rjeđe susreću s fizičkim ispadima usmjerenim na druge kolege ili nadređenog na svojem radnom mjestu i to bez obzira na spol, iskustvo ili poziciju u
tvrtki. Iako je njih 67 posto izjavilo kako se nikada na svojem radnom mjestu nisu susreli s fizičkim ispadima usmjerenim na druge kolege ili nadređenog, ipak su se neki ispitanici susreli i s takvim fizičkim ispadima.
I izlazak na "hlađenje" je rješenje
Čak 71 posto ispitanika (podjednako muškarci i žene) smatra kako je uredski bijes sve češći i ozbiljniji problem, dok ih 20 posto smatra suprotno. Ovo mišljenje je najviše zastupljeno među ispitanicima na poziciji administrativnog radnika (78 posto), a najmanje među ispitanicima na poziciji pripravnika (58 posto).
Kada se razbjesne na poslu ovisno o situaciji ispitanici različito reagiraju. Najveći broj ispitanika (52 posto muškaraca i 48 posto žena) najčešće se uspijevaju kontrolirati te mirnim tonom riješiti razlog zbog kojeg su bijesni. Podjednako muškarci i žene (njih 47 posto) izađu iz ureda kako bi se "ohladili", a u takvim situacijama 44 posto muškaraca te 37 posto žena psuje (sami za sebe). Žene puno češće briznu u plač (njih 19 posto), nego muškarci (jedan posto). Najčešće psuju ispitanici na poziciji proizvodnog radnika (njih 56 posto), dok se s druge strane to najrjeđe događa ispitanicima na pozicijama visokog menadžmenta (29 posto).
Kontrolirajte bijes, jer bi vas mogao stajati posla
Među ispitanicima koji su na radnom mjestu imali gubitak kontrole, izljeve bijesa i sl., gotovo dvije trećine (njih 65 posto) je prošlo bez ikakvih posljedica. Od ispitanika koji su ipak morali snositi posljedice njih 60 posto je dobilo usmeno upozorenje, 15 posto otkaz, šest posto ih je moralo nadoknaditi materijalnu štetu, a 19 posto ispitanika je navelo neku drugu posljedicu takvog ponašanja, kao na primjer smanjenje plaće, degradaciju, mobbing, lošu atmosferu na poslu i slično.
S obzirom na poziciju u tvrtci, bez posljedica u najvećem postotku su prošli ispitanici na poziciji savjetnika (77 posto) dok je otkaz dobilo najviše ispitanika na poziciji visokog menadžmenta (njih 16 posto).
Kao rješenje za smanjenje stresa na radnom mjestu, ispitanici u najvećoj mjeri navode potrebu veće usmjerenosti poslodavca na njihov profesionalni razvoj (51 posto). Slijede ispitanici koji smatraju da bi za smanjenje stresa pomoglo to kada bi s posla odlazili na vrijeme (38 posto). Od ostalih rješenja za smanjenje stresa na radnom mjestu ispitanici su naveli priznanje za obavljen posao, potrebu postojanja "kućnog reda", priliku da ih se sasluša, više kraćih odmora tijekom posla te bolje radno okruženje i međuljudske odnose.
I.M.
Foto: Arhiva
Grafikoni: MojPosao
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati