Sibirska hladnoća na Balkanu

Sibirska hladnoća okovala je posljednjih tjedan dana jugoistočnu Europu i iako bi krajem tjedna trebala popustiti, meteorolozi najavljuju nove neprilike, izvješćuju u srijedu svjetske agencije.

U Rumunjskoj se ovoga tjedna smrznulo troje ljudi, a temperature u Karpatima spustile su se u utorak na čak 36,2 stupnjeva Celzijevih ispod ništice, piše dpa.

U glavnom gradu Bukureštu u utorak navečer zabilježena je temperatura od 20 stupnjeva ispod ništice, a u drugim dijelovima zemlje bilo je i do pet stupnjeva hladnije.

Na sjeveru Bugarske, u Sevlievu, jutros su zabilježena 34 stupnja ispod ništice, što je najniža temperatura u posljednjih 15 godina. U glavnom gradu Sofiji bilo je minus 17 stupnjeva.

Kao i u susjednoj Srbiji, led na Dunavu prekrio je 40 posto površine rijeke i blokirao neke luke, no plovidba je ipak moguća. Mnoga mjesta na rijeci tijekom noći prekrila je gusta magla. Na sjeveroistoku zemlje izvanredno stanje na snazi je već šest dana zbog snježne oluje koja je počela u petak. Brojne ceste u tom području i dalje su neprohodne zbog poledice, desetak mjesta nema struju, a školarci uživaju u neplaniranim praznicima. Osim toga, škole u dvadesetak gradova zatvorene su zbog gripe, piše France presse.

Hladno je i u Hrvatskoj. U Osijeku je jutros izmjereno minus 22 stupnja, a u Lici minus 23.

U Beogradu je tijekom noći temperatura pala na 15 stupnjeva ispod ništice, dok je u nizini na sjeveru bilo između minus 20 i minus 25 stupnjeva Celzijevih, a u brdima i do minus 30, prenosi dpa.

U Bosni i Hercegovini neuobičajeno hladno bilo je u sjevernoj banjalučkoj regiji, gdje je od hladnoće od 28 stupnjeva ispod ništice umrlo dvoje ljudi, dok je u planinskom području Sarajeva bilo uobičajenih minus 15. Prema mjesnim medijima, ovako niske temperature u Sarajevu u posljednjih stotinu godina zabilježene su dvadesetak puta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Meteorolozi objašnjavaju da je Balkan zahvatila tzv. sibirska anticiklona stabilnog, vedrog vremena.

Sunčeva svjetlost i toplina reflektiraju se umjesto da se apsorbiraju, zbog čega su temperature niske i danju, objašnjavaju.

Zatopljenje se očekuje za nekoliko dana kada stiže topliji zrak s Atlantika.

Hladnoća se trajati tako manje od deset dana, a znala je trajati i dulje od mjesec dana i zahvatiti većinu Europe, kao 1985. godine, ističu meteorolozi.

Iznimno hladna područja, kao što su Sofija i pojedini gradovi u rumunjskoj, mađarskoj i srbijanskoj ravnici, posljedica su tzv. jezerskog učinka, kada se ledeni zrak zadržava iznad nekog područja i čini ga nekoliko stupnjeva hladnijim od okoline.

Meteorolozi upozoravaju da bi nakon prolaska anticiklone nove brige mogao zadati novi obilan snijeg i susnježica.

(Hina) xzt ydj

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara