DESETKOVANO bolničko osoblje, dijelom pozitivno na koronavirus, vodi izgubljenu bitku u belgijskom gradu Liegeu u drugom valu zaraze koronavirusom u Europi.

To je drugi put da je Belgija među najpogođenijim europskim zemljama koronavirusom. Dosad je na 11,5 milijuna stanovnika imala više od 270 tisuća zaraženih i 10.500 umrlih.

Prema posljednjim podacima, Bruxelles i Valonija, frankofona regija čiji je Liege najmnogoljudniji grad, sada su epicentri pandemije.

Gubi se kontrola nad širenjem virusa

Ponovni gubitak kontrole nad širenjem zaraze izaziva tihi bijes u onima koji su na prvim crtama borbe protiv virusa u sveučilišnoj bolnici CHU Liege, smještenoj u srednjovjekovnom dijelu grada.

Razbarušene kose i umornih očiju, Benoit Misset, šef jedinice za intenzivnu njegu, važe riječi dok objašnjava svakodnevne posljedice virusa na njegovu bolnicu.

"Gubimo. Pretrpani smo. Ogorčeni smo jer smo znali dva mjeseca da će se to dogoditi, a odluke nisu donesene na vrijeme", rekao je za agenciju France Presse.

Hodnik njegovog odjela za covid-19 prepun je zaposlenika i pacijenata, a bolničke sobe napunile su se brže nego u prvoj eksploziji širenja zaraze od ožujka do svibnja.

"U srijedu smo gotovo dostigli broj slučajeva u prvom valu", rekla je Christelle Meuris, stručnjakinja za zarazne bolesti koja je voditeljica odjela za covid.

Strahuje se da bi Liege mogao postati novi Bergamo

"Strahujemo da posljednje mjere neće biti dovoljne da izravnamo krivulju. Svjesni smo da nam dolazi cunami", rekla je liječnica.

Meuris strahuje da će uskoro u svakoj sobi biti po dva pacijenta, što komplicira kontrolu širenja zaraznog virusa.

Širi se zabrinutost da bi Liege, grad u blizini njemačke i nizozemske granice, mogao postati novi Bergamo, talijanski grad iz kojeg su slike prenapučenih bolnica obišle svijet i obilježile prvi val pandemije koji je uskoro stigao u cijelu Europu.

Pomoćnica medicinske sestre Hendrika Abourou prije nego što uđe u sobu pacijenta stavlja dvije maske i zaštitne naočale na lice i navlači tri sloja zaštitnog odijela. 

Oko 20 posto medicinskog osoblja ne može dolaziti na posao

"Svaki čin je proračunat. Kad pomičemo pacijenta, peremo ga, spremamo njegovu posteljinu u posebnu vreću... Moramo cijelo vrijeme razmišljati i obraćati pozornost na sve", objašnjava Abourou.

Velik dio njezinih kolega odustao je od posla nakon prvog vala pandemije, a oko 20 posto trenutno zaposlenih ne može dolaziti na posao.

"Nedostatak radne snage je postojao i prije, ali sada je sve akutniji jer i zaposlenici obolijevaju od covida, a trebamo izdržati još mnoge mjesece", istaknula je Meuris.

Medicinsko osoblje pozitivno na koronavirus ide na posao

Na odjelu intenzivne njege medicinski tehničar Thomas (33), koji je rekao samo svoje ime, otkriva da je prije tri tjedna radio iako je bio pozitivan na virus.

"Nisam imao previše izbora. Nisam imao simptome. Rekao sam svom nadređenom, a on je kazao da me se 'ne može zamijeniti' i da moram dolaziti na posao".

Priznaje da je to bila teška odluka, ali broj pacijenata je rastao i htio je pokazati solidarnost sa svojim kolegama.

Na njegovom odjelu radi 23 ljudi, njih četvero je pozitivno, ali i dalje dolaze na posao.

"Dodatno smo oprezni", rekao je.

"Ako sam medicinski tehničar ili liječnik, zaražen, ali bez simptoma, ako nisam u krevetu, sve što trebam je staviti masku. Raditi se mora", dodao je.

"Nitko nije ozbiljno shvatio situaciju"

Belgijske bolnice prije nekoliko dana počele su slati svoje pacijente u druge belgijske pokrajine i u Njemačku.

Misset, porijeklom Francuz, snažno zagovara novi lockdown za koji kaže da je djelotvorniji nego policijski satovi ili zatvaranje kafića i restorana, što je Belgija učinila kako bi zaustavila širenje virusa.

"Nitko nije ozbiljno shvatio situaciju. Ni političari ni građani", rekao je ljutito misleći na ljetne mjesece kad je virus shvaćen previše olako.

"Sad je to rovovska bitka, ne s bombama, nego s virusom", zaključio je liječnik.