Skup u povodu 70. godišnjce smrti Safveta bega Bašagića

UDRUGA "Safvet beg Bašagić" danas je u povodu 70. godišnjice smrti toga hrvatskog književnika, političara i arabista u Matici hrvatskoj u Zagrebu održala prigodni skup.

Na skupu su o Bašagiću govorili predsjednik "Udruge" Mirsad Bakšić, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, akademik Dubravko Jelčić, urednik knjige Bašagićevih izabranih djela u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Ozren Prohić i znanstvenik sa zagrebačkoga Instituta "Ivo Pilar" Zlatko Hasanbegović.

Bašagićeve stihove je govorila dramska umjetnica Semka Sokolović-Bertok, a skupu je nazočila i Bašagićeva unuka Buj Bašagić.

"Navršilo se sedamdeset godina od smrti rahmetli bega Bašagića", napomenuo je Bakšić i dodao kako toga velikana zbog njegove hrvatske nacionalne svijesti prešućuju u njegovu bosanskom zavičaju. U Hrvatskoj ga pak prešućuju zbog straha da se ne bi zamjerili onima u Bosni, dodao je Bakšić.

Govoreći o toleranciji hrvatskoga društva predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić se prisjetio svojih razgovora o kulturi i povijesti islamskih Hrvata u razgovorima s književnicima Alijom Nametkom i Makom Dizdarom.

Safvet beg Bašagić je samo jedna od istaknutih hrvatskih točaka prema istoku, podsjetio je Zidić i dodao kako nam s istoka nije dolazio samo mač nego biblijsko svjetlo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da ništa drugo nije napisao osim pjesme "Čarobna kćeri" koja veliča hrvatski jezik Bašagić bi pronašao zaslužno mjesto u povijesti hrvatske književnosti, istaknuo je akademik Dubravko Jelčić i dodao kako je unuk Smail-age Čengića postao veliki hrvatski pjesnik.

Još je Ante Starčević demistificirao Mažuranićev ep o Smail-agi, napomenuo je Jelčić i dodao kako je on upitao, kako to da ljudi koji se sastaje noću i pripremaju ubiti jednoga čovjeka mogu postati junaci, a njihova žrtva zlotvor.

Bašagić je središnja figura kulturnog života Bosne i Hercegovine u razdoblju od austrijske okupacije sve do Prvoga svjetskog rata, dometnuo je Jelčić.

Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica" iz Zagreba u prigodi ove obljetnice objavila je prvo kolo iz niza biblioteke Znameniti Hrvati islamske vjere.

U njem su objavljene knjižice o Džafer-begu Kulenoviću, Safvet-begu Bašagiću, Džemaludinu Čauševiću, Edhemu Mulabdiću, Ademagi Mešiću, Musi Ćazimu Ćatiću, Osman Nuri Hadžiću, Aliji Nametku, Hakiji Hadžiću, Enveru Čolakoviću, Nahidu Kulenoviću i Maku Dizdaru.

Safvet beg Bašagić (1870.-1934.) je bio književnik, povjesnik i političar. Sudjelovao je u polaganju temeljnoga kamena za Starčevićev dom u Zagrebu. Autor je "Kratke upute u povijest Bosne i Hercegovine od 1463. do 1850." i knjigu "Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara