Slaba suradnja liječnika u primarnoj zaštiti s registrom osoba s invaliditetom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
REGISTAR osoba s invaliditetom počeo se puniti početkom prošle godine, međutim, mali broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti poslao je podatke o svojim pacijentima, upozoreno je danas na okruglom stolu "Registar osoba s invaliditetom".
Od početka 2002. godine iz zagrebačkih zdravstvenih ustanova zaprimljeno je svega 48 obrazaca o osobama s invaliditetom, od čega samo 19 prijava iz ordinacija primarne zaštite, kazala je voditeljica registra Marija Strnad iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
"To je premalo prijava, uzme li se u obzir samo velik broj osoba starije dobi oštećena zdravlja", istaknula je Strnad apelirajući na gradski Ured za zdravstvo da pokuša pojačati suradnju s liječnicima.
Registar osoba s invaliditetom zamišljen je kao jedinstvena baza podataka o stanju i potrebama svih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Na osnovu tih podataka planirale bi se buduće mjere i novac za rješavanje njihovih problema.
Centri za socijalnu skrb i druga mjerodavna državna tijela koja su dužna dostavljati podatke o invalidima surađuju s registrom znatno bolje od liječničkih ordinacija, međutim, u udrugama invalida procjenjuju kako će trebati barem pet godina da svi shvate koliko je za invalide važno ažurno popunjavanje registra.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Ako znamo točan broj i potrebe djece s cerebralnom paralizom, možemo unaprijed i pravovremeno za njih osigurati ortopedska pomagala koja su prerasli, umjesto da, kao dosad, na njih čekaju nakon predaje molbe", napominje Zvjezdana Delić iz Društva invalida cerebralne i dječje paralize.
Ona smatra da bi liječnike trebalo ugovorima obvezati na slanje podataka o invaliditetu pacijenata, umjesto da se to prepušta njihovoj dobroj volji.
Svi se podaci na predviđenim obrascima dostavljaju registru do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.
Od početka 2002. godine iz zagrebačkih zdravstvenih ustanova zaprimljeno je svega 48 obrazaca o osobama s invaliditetom, od čega samo 19 prijava iz ordinacija primarne zaštite, kazala je voditeljica registra Marija Strnad iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
"To je premalo prijava, uzme li se u obzir samo velik broj osoba starije dobi oštećena zdravlja", istaknula je Strnad apelirajući na gradski Ured za zdravstvo da pokuša pojačati suradnju s liječnicima.
Registar osoba s invaliditetom zamišljen je kao jedinstvena baza podataka o stanju i potrebama svih osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Na osnovu tih podataka planirale bi se buduće mjere i novac za rješavanje njihovih problema.
Centri za socijalnu skrb i druga mjerodavna državna tijela koja su dužna dostavljati podatke o invalidima surađuju s registrom znatno bolje od liječničkih ordinacija, međutim, u udrugama invalida procjenjuju kako će trebati barem pet godina da svi shvate koliko je za invalide važno ažurno popunjavanje registra.
"Ako znamo točan broj i potrebe djece s cerebralnom paralizom, možemo unaprijed i pravovremeno za njih osigurati ortopedska pomagala koja su prerasli, umjesto da, kao dosad, na njih čekaju nakon predaje molbe", napominje Zvjezdana Delić iz Društva invalida cerebralne i dječje paralize.
Ona smatra da bi liječnike trebalo ugovorima obvezati na slanje podataka o invaliditetu pacijenata, umjesto da se to prepušta njihovoj dobroj volji.
Svi se podaci na predviđenim obrascima dostavljaju registru do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati