ČLANSTVO u Europskoj uniji Slovencima čini se ipak nije donijelo stvaran osjećaj da su sada "u Europi" i da će se to odmah osjetiti, a stručnjaci samo par dana od ulaska u članstvo 1. svibnja upozoravaju na to da će se velik simbolični pomak u životu jedva osjetiti.

Nakon što su sa gradskih trgova uklonjeni konfeti i montažne tribine za svečane govornike, život se nastavlja starom kolotečinom. Mnogi su se iz europske noći probudili sa slovenskom glavoboljom i vlastitim brigama, a neki razočarano kažu: "Pa, zar smo se za to borili?"

"To je tipična reakcija ljudi s neurotskom fiksacijom. Cilj ima neku vrijednost dok nije ostvaren, a onda nastupi razočaranje", kaže dr. Vlado Miheljak, profesor na ljubljanskom sveučilištu i socijalni psiholog koji je doktorirao u Njemačkoj, a koji vodi stalnu kolumnu u listu "Dnevnik".

Miheljak tvrdi da su njegovi sugrađani nakon europske euforije koja se održavala godinama sada pomalo razočarani.

"Velik simbolički pomak u životu će se jedva osjetiti", kaže Miheljak, te dodaje da ni europroslava nije bila lišena političkih svađa između političke elite oko toga tko će imati bolje mjesto na tribinama i tko će više obećati.

Prvi dani nakon učlanjenja u EU donijeli su neka manja poskupljenja, ali i veće frustracije oko stvarnog značenja "padanja granica" - u europski prostor i dalje se preporučuje putovanje s putovnicama, za zapošljavanje u Njemačkoj i Austriji još će sedam godina biti potrebne radne vize. Osim toga, vlada najavljuje manji rast plaća i nejasnu poreznu reformu, sindikat liječnika za kraj mjeseca zakazao je novi štrajk upozorenja, a oporba novu parlamentarnu raspravu o klijentelizmu i korupciji koja potiče nove političke sukobe.

U slovenskom tisku razvila se polemika o tome može li Slovenija u proširenoj EU postati "tigar" koji će dostići "razvijenu Europu" onako kako je to sa Nokijom i obrazovanom mladom generacijom uspjelo u nekoliko godina, uz europsku pomoć, napraviti Finskoj ili Irskoj.

Dr. Mičo Mrkaič, mladi makroekonomist s Fakulteta za organizaciju rada i informatiku (tzv. kranjske Sorbone) tvrdi da bi Slovenija, koja sada ima 70 posto razvijenosti "stare" Europe, uz povećanu stopu ekonomskog rasta tu razinu mogla uhvatiti za 36 godina.

Njegov se izračun temelji na stopama rasta u zadnjih nekoliko godina, no stariji ekonomist i znanstvenik dr. Marko Kos kaže da je taj račun pogrešan i da se stupanj razvijenosti u usporedbi s državama poput Finske ili Austrije i dalje povećava na slovensku štetu. On kaže da je na znanstvenom skupu o budućnosti Slovenije, koji je prije nekoliko mjeseci održan u uredu predsjednika Janeza Drnovšeka, dokazao da je ekonomski zaostatak mnogo veći, a generira ga razlika u tehnološkoj razvijenosti i produktivnosti rada.

U Sloveniji produktivnost po zaposlenom iznosi 15.000 eura, a u Finskoj 71.000, a još je gori omjer ako se usporede Nokia i slovenska Iskra. Slovenija, osim toga, prijavljuje skoro četiri puta manje patenata za proizvode visoke tehnologije od prosjeka Europe, a u usporedbi s "finskim tigrom" omjer je čak 1 naprema 15.

To znači, tvrdi Kos, da Slovenija još nije postigla "točku preokreta" kako bi počela hvatati korak s razvijenima i za to će joj trebati još mnogo vremena.

Ovakva predviđanja daleko su od prigodničarskih vizija koju su ovih dana davali političari kako Slovenija može postati europska Kalifornija, Švicarska ili "nešto između toga", pa se neki već pitaju je li slovenski model "baršunaste tranzicije" i konzervativnog pristupa otvaranju stranom kapitalu svih ovih godina bio najisplatljiviji.

(Hina) xfl ybr