TREĆINA slovenskih umirovljenika i dalje radi kako bi popravili svoj standard i zadržali osjećaj društvene vrijednosti, a samo jedanaest posto umirovljenika nije spremno raditi nakon odlaska u mirovinu.

Kako u srijedu piše ljubljanski list "Dnevnik", to je podatak iz studije o umirovljeničkoj populaciji u državama Europske unije koja je među ostalim pokazala da su Slovenija i Slovačka države s najvećim udjelom mladih umirovljenika u stanovništvu.

Prema broju starijih od 55 godina koji su još u radnom odnosu Slovenija je tako na predzadnjem mjestu u Europskoj uniji, a Slovačka zadnja.

"Ljudi se kod nas još uvijek umirovljuju relativno mladi. Lani je prosjek starosti kod umirovljenih muškaraca iznosio 59,11 a kod žena 55,8 godina i to ne računajući one koji su otišli u invalidsku mirovinu", pojašnjenje je koje daju u ministarstvu rada i socijalne skrbi.

Opće je uvjerenje da je na činjenicu da ima puno mladih umirovljenika i da čine čak četvrtinu stanovništva i trećinu biračkog tijela utjecala propast dijela industrije nakon raspada Jugoslavije, te povoljni uvjeti za odlazak u mirovinu za mnoge kategorije zaposlenih.

Prema podacima do kojega je došlo spomenuto istraživanje, 28 posto slovenskih umirovljenika stalno radi, a još 4 posto povremeno. Glavni razlog da to ne čine i ostali je zakonsko destimuliranje rada umirovljenika. Muškarcima do 63. godine starosti i ženama do 61. godine prema zakonu prijeti smanjivanje mirovine za iznos zarade koja je veća od 55 posto mjesečne plaće, a destimulativno je i oporezivanje takvo prihoda.

Stranka slovenskih umirovljenika DESUS, koja će ući i u vladu mandatara Janeza Janše, predlagala je već ranije da se zakonska ograničenja rada za umirovljenike ukinu jer je riječ o iskusnoj i obučenoj radnoj snazi koja ne konkurira mlađim nezaposlenima. DESUS predlaže da umirovljenici u zapošljavanju dobiju status sličan onom koji radom preko servisa imaju učenici i studenti.

Jedna anketa koju je napravio DESUS pokazala je da bi 26 posto od preko pola milijuna slovenskih umirovljenika bilo spremno i na dobrovoljni besplatni rad, kako bi povećalo socijalne kontakte i osjećaj vrijednosti u društvu. Ipak, glavni motiv za zapošljavanje umirovljenika je ekonomski jer mirovine sve više zaostaju za primanjima iz radnog odnosa, a njihovo usklađivanje s rastom plaće sve je neizvjesnije i zbog obveza Slovenije da ograniči inflaciju i kroz dvije ili tri godine preuzme euro kao svoju valutu.

Zato mnogi slovenski ekonomisti tvrde da je obećanje budućeg premijera Janeza Janše da će umirovljenicima vratiti "dvije penzije" koje su im zbog neažurnog usklađivanja s plaćama uzele prethodne vlade bilo prebrzo izrečeno. To bi državnu blagajnu stajalo skoro 25 milijuna eura godišnje, što je u sadašnjim uvjetima teško osigurati, tvrde ekonomisti.