Slovenija više ne predsjeda Europskom unijom: Hrvati, veselite se?
U SLOVENSKOJ Novoj Gorici Slovenija je danas predala predsjedanje Europskom unijom sljedećoj na redu - Francuskoj.
"Moram reći da je EU u trenutku kad ti je predajem u ruke u dobrom stanju", rekao je slovenski prvi diplomat Dimitrij Rupel francuskom ministru vanjskih poslova Bernardu Kouchneru, čija zemlja preuzima šestomjesečno predsjedanje od 1. srpnja.
Prva "nova" članica koja je nakon petog proširenja EU u svibnju 2004. godine imala priliku predsjedati cijelom integracijom, zadovoljna je načinom na koji ju je vodila, a pogotovo činjenicom da tijekom slovenskog predsjedanja EU nije premašen predviđeni budžet od 62 milijuna eura.
"Slovenija obavila velik posao"
Osim toga, Slovenija je u svom mandatu morala upravljati diplomatskim odnosima u politički škakljivom razdoblju priznanja Kosova, što je u Bruxellesu ocijenjeno uspješnim. Zadovoljni su i ulogom Slovenaca u donošenju direktive o produljenju radnog vremena u zemljama Unije, a započeti su pregovori o ugovoru o suradnji između EU i Rusije. U njenom je mandatu potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Unije i Srbije, te pred sam kraj predsjedanja i s Bosnom i Hercegovinom.
Kouchner je rekao da je Slovenija obavila velik posao i zahvalio se slovenskom kolegi na uspješnom vođenju EU-a.
"Istina je da Slovenija nije zemlja s mnogo stanovnika, ali je sa svojim ministrom vanjskih poslova i njegovim ekipama napravila velik posao. Možete se ponositi svojim radom i poticajem koji ste dali Sloveniji i cijeloj Europi", rekao je Kouchner.
Što se događalo s Hrvatskom od početka godine?
Hrvatska nije osjetila blagodati slovenskog predsjedanja. Ako se i stavi po strani ostavi irsko "ne" na referendumu o Lisabonskom sporazumu koji je trebao olakšati proširenje Unije, ostaje da je Hrvatska u zadnjih šest mjeseci bila zakočena ili se kretala mišjim koracima. Otvorila je samo četiri pregovaračka poglavlja, što je 20 od otvorenih poglavlja od ukupno 33, a samo su dva zatvorena od početka pregovora.
Hrvatskoj su blokirana poglavlje o ribarstvu i poglavlje o pravdi, slobodi i sigurnosti. Osim toga prisiljena je na odustajanje od ZERP-a, odnosno na odgodu primjene na članice EU do ulaska u Uniju - što je ravno odustajanju, i to pod najglasnijim pritiskom Italije, a poglavito predsjedavajuće Slovenije. Treba li na posljednjih šest mjeseci "zahvaliti" Slovencima ili hrvatskoj Vladi, postat će mjerljivije tijekom i nakon predsjedanja Francuske, kada narušenih dobrosusjedskih odnosa, granica, pojaseva na moru i Joška Jorasa neće biti.
A.B.
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati