Slovenska politika i dalje nesložna oko "izbrisanih"

Pitanje "izbrisanih" i dalje opterećuje slovensku politiku kao i 18.305 "neslovenaca", koliko ih je po službenim podacima izbačeno iz registra stalnog stanovništva u veljači 1992. jer su se rodili u drugim republikama bivše Jugoslavije, a nisu tražili slovensko državljanstvo.

Pokazala je to i javna rasprava u parlamentarnom odboru za unutarnju politiku na kojoj je u ponedjeljak nastupilo 50-ak zainteresiranih političara, pravnika, zastupnika jedne i druge strane.

"Ključne dileme i dalje su otvorene, a pred političarima i pravnicima je mnogo dilema", rekao je zaključujući raspravu Maks Lavrinc, član vladajućih liberalnih demokrata.

Vladajuća stranka podupire prijedlog predsjednika države Janeza Drnovšeka da se zaustavi "apsurdni referendum" koji je iznudila opozicija, a na kojemu bi Slovenci odlučivali o sudbini "izbrisanih", iako je Ustavni sud već donio pravorijek po kojemu je njihovo "brisanje" bilo nezakonito. Ustavni suci naložili su vladi da im retroaktivno izda rješenja po kojima im se priznaje boravak u zemlji s neprekinutim trajanjem. Oporba međutim ustavni sud sumnjiči zbog "politizacije" slučaja u korist ljevice, i to u izbornoj godini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je u ponedjeljak u parlamentu izjavio oporbeni čelnik Janez Janša, takvo je zauzimanje u korist "izbrisanih" apsurdno jer su za nezakonito brisanje "neslovenaca" krivi upravo liberalni demokrati, odnosno njihov član Igor Bavčar koji je 1992. bio ministar unutarnjih poslova.

Situaciju i nesporazume komplicira i to što su za spomenutu materiju od strane vlade predviđena dva zakona: tzv. "tehnički zakon" koji se odnosi na one koji su pravo na boravak u Sloveniji već "legalizirali" po drugim osnovama proteklih nekoliko godina, a za koji oporba traži naknadni referendum, te "sistemski zakon" o izbrisanima koji je tek u pripremi. Stranke desnog centra potonji zakon osporavaju i tvrdnjom da je u spomenutoj kategoriji stranaca i nekoliko desetina oficira bivše JNA.

Situaciju je u ponedjeljak dodatno zakomplicirao i nekadašnji ustavni sudac Matevž Krivic, od prije godinu dana "pravni zastupnik" izbrisanih. Krivic tvrdi da je potrebno donijeti i treći zakon kojim bi se reguliralo pitanje odšteta za štetu koja je "izbrisanima" nanijeta od kada su izbačeni iz registra. To je međutim upravo ono što najviše brine slovensku javnost i najveći razlog animoziteta koje su izazvale sadašnje rasprave. Desnica tvrdi da bi odštete moglo teško narušiti financijsko zdravlje Slovenije i da u bilo kakvom zakonu o "izbrisanima" treba osigurati da odšteta ne bude ili da budu minimalne, te da se provede stroga selekcija kome od državljana drugih država nastalih na području bivše Jugoslavije priznati domicil, a kome ne.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara