Slovenska vlada deponirala 38 milijuna dolara za sukcesiju

Slovenska vlada donijela je odluku da 38 milijuna dolara, koje je kao svoju kvotu prije mjesec dana dobila iz sredstava bivše Jugoslavije blokiranih u SAD za vrijeme trajanja sankcija protiv Miloševićeva režima, deponira u poseban fond za sukcesiju namijenjen prebijanju potencijalnih računa s bivšom jugoslavenskom federacijom i državama nastalim na području bivše SFRJ.

Kako je nakon redovne sjednice vlade u četvrtak navedeno u priopćenju za javnost, spomenuta su sredstva u sukcesijski fond slovenskog ministarstva financija prebačena, jer je on 21. travnja 1997. godine preuzeo obveze i potraživanja Slovenije prema bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije.

Kako je navedeno u priopćenju, bivša Narodna banka Jugoslavije je deponiranu deviznu štednju čuvala u različitim bankama, među ostalim i onima u inozemstvu, a pristup sredstvima imala je samo SR Jugoslavija, odnosno Miloševićev režim. Zbog toga se sredstva koja se postupno deblokiraju na tim računima uključuju u slovenski sukcesijski fond nakon sklapanja bečkog sporazuma o sukcesiji, u skladu s njegovim aneksom C.

Pitanje neovlaštenog korištenja deviznih depozita s računa Narodne banke Jugoslavije u inozemstvu za vrijeme trajanja sankcija bilo je i jedno od glavnih tema rasprave na sastanku odbora za financijsku sukcesiju država-sljednica koji je u srijedu održan u Ljubljani, a tu su došli do izražaja različita stajališta i tumačenja, jer je predstavnik Srbije i Crne Gore Veroljub Dugalić izjavio da NBJ o tim sredstvima u vrijeme trajanja sankcija nije imala podataka, a predstavnik Hrvatke Zdravko Rogić da Hrvatska neće ratificirati sukcesijski sporazum dok se ne otkrije gdje su nestala deponirana sredstva spomenuta u aneksu C bečkog okvirnog sporazuma o sukcesiji, te da je s tim ciljem najavljena i građanska parnica u Njemačkoj protiv LHB banke jer se sumnja da su depozitima za vrijeme trajanja sankcija prebijani krediti nekih poduzeća u Srbiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poznata je izjava guvernera NBJ Mlađana Dinkića prilikom preuzimanja dužnosti 2000. godine da je njegov prethodnik Vuk Ognjanović 9. srpnja 1993. godine u Budimpešti s LHB bankom potpisao dokument o "neovlaštenom skidanju 90 milijuna maraka iz jugoslavenskih rezervi za plaćanje duga jednog domaćeg poduzeća".

Kako je u razgovoru za tjednik "Mladina" prošle godine izjavio tadašnji guverner slovenske centralne banke France Arhar, iako je LHB bila u djelomičnom vlasništvu Nove Ljubljanske banke

naloge za pražnjenje računa davali su u Narodnoj banci Jugoslavije i u vrijeme trajanja sankcija. Pri tome je, kako je pojasnio, riječ o osobama koje su imale ovlaštenja, a Beograd se smatrao jedinim sukcesorom SFRJ. Pražnjenje tih računa Arhar je usporedio s djelovanjem bankomata: "Ako netko na bankomatu digne novac karticom kojoj zna šifru, bankar neće ispitivati kako je došao do kartice i zaporke".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara