Slovenske stranke o sporu s Hrvatskom

ODNOSI s Hrvatskom visoko kotiraju na listi vanjskopolitičkih prioriteta slovenskih političkih stranaka koje se natječu za 90 mjesta u parlamentu na ovogodišnjim izborima koji se održavaju 3. listopada, pokazali su pismeni odgovori koje su za slovensku agenciju STA dale stranke.

"Kako riješiti granični spor s Hrvatskom?" bilo je jedno od tri postavljena pitanja strankama, a ostala dva odnosila su se na to kako gledaju na mogućnost slanja slovenske vojske u Irak i na mogućnost nacionalnog referenduma o ustavu Europske unije.

Liberalni demokrati (LDS) aktualnog premijera Antona Ropa, koji su zadnjih 12 godina formirali tri koalicijske vlade i vjerojatno će, prema anketama, imati najveći broj zastupnika u parlamentu, odgovorili su da je parafirani sporazum Drnovšek-Račan "još uvijek najbolje rješenje za obje strane". Njime su, navode u LDS-u, Slovenija i Hrvatska dokazale da znaju kompromisno rješavati probleme. Osim toga, prenosi u srijedu STA, u vladajućoj stranci podsjećaju da među državama postoji dobra suradnja na različitim područjima, da će Slovenija "pomagati Hrvatskoj u približavanju Europskoj uniji", a da je taj proces ujedno i prilika "da se neka bilateralna pitanja riješe u europskom duhu".

Vodeća stranka desnog centra i glavni konkurent LDS-u, Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, u uvodu odgovora navela je da granični spor s Hrvatskom "nije tako sudbonosan kako se javno prikazuje", da je Slovenija u njemu zbog članstva u EU-u i NATO savezu u pregovaračkoj prednosti koje će pokušati realizirati u procesu pristupanja Hrvatske EU-u, ali "ne u ime nacionalnih nego europskih interesa i standarda". SDS je ponovila kritiku sadašnja vlade u pogledu incidenata u Piranskom zaljevu, te ponovila prijedlog svog kandidata na izborima Dimitrija Rupela o formiranju mješovitog povjerenstva pravnika i povjesničara koje bi raspravljalo o bilateralnim problemima.

U Udruženoj listi socijalnih demokrata (ZLSD) Boruta Pahora, koalicijskoj partnerici u sadašnjoj Ropovoj vladi lijevog centra, koja je, prema anketama, na trećem mjestu po očekivanom broju glasova, ocjenjuju da neriješena pitanja s Hrvatskom nisu sudbonosna, ali da je "važno pridržavanje dogovoru o izbjegavanju jednostranih poteza". ZLSD je kao i prve dvije stranke ocijenila da je Slovenija u prednosti oko rješavanja otvorenih pitranja zbog članstva u EU i NATO savezu jer je na istom putu i Hrvatska. "Ne isključujemo arbitražu, ali bi to potrajalo i tražilo mnogo energije koja se može upotrijebiti za bilateralni dogovor", istakli su u stranci.

Slovenska pučka stranka (SLS) Janeza Podobnika, koja je do ove godine jedina kao stranka desnog centra sudjelovala u Ropovoj vladi pa se iz nje povukla i koja bilježi pad popularnosti iako se očekuje da će prijeći prag od 4 posto, navela je u svom odgovoru da Slovenija mora inzistirati "na stanju (u zaljevu) koje je postojalo 25. lipnja 1991, kad je Slovenija imala kontrolu cijelog Piranskog zaljeva i nesmetan pristup otvorenom moru". Pučani su također naveli naveli da "hrvatske provokacije u zaljevu i izražene aspiracije" Slovenija treba postaviti kao problem Europskoj uniji. Internacionalizacijom graničnog pitanja i lobiranjem u međunarodnoj zajednici Slovenija se mora pripremati na eventualno arbitražu, tvrde u SLS-u.

Stranka Nova Slovenija (N.Si) Andreja Bajuka, konzervativna stranka koja u kampanji nastupa u predizbornoj koaliciji s Janšinom SDS, kao glavni problem u odnosima s Hrvatskom navela je "nedostatak vizije" kod političara koji su sada na vlasti. Stranka ocjenjuje da nejasna stajališta slovenske vlade Sloveniju postavljaju u "podređen položaj" prema Hrvatskoj. Stranka navodi da inače nije za "ekstremizam" nego za "patriotizam kao vrijednost" koje se stranka neće odreći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Zato se zalažemo za odvažno i ponosito stajalište na kojemu se mora temeljiti rješavanje sporova među susjedima", kažu u N.Si, demokršćanski inspiriranoj stranci, nastaloj prije četiri godine odvajanjem od Slovenske pučke stranke, koja je, prema anketama blizu ZLSD-u i trećem mjestu po očekivanom broju glasova. N.Si dodaje također da arbitraža ostaje samo krajnja mogućnost, a da je Slovenija zbog članstva u EU i NATO u pregovaračkoj prednosti pred Hrvatskom.

Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča, ekstremna populistička stranka koja je u parlamentu 1992. osvojila čak 12 od 90 mandata a u sadašnjem sazivu ih ima četiri, ponovila je u izjavi svoje ideje da se "jugoslavensko more" podijeli na države-nasljednice SFRJ i naglasila da su u bivšoj SFRJ kopnene granice bile samo administrativne. U pregovorima o sukcesiji koja predlaže Jelinčič Hrvatska bi bila u slabijem položaju od Slovenije jer je "kao slijednica NDH" bila na poraženoj strani i jer je "1991. godine izvršila agresiju na Sloveniju", prenijela je STA. Takva bi konferencija, navodi Jelinčič, dovela u pitanje kome će pripasti Istra, Žumberak i Međimurje.

Stranka slovenskih demokratskih umirovljenika DESUS Antona Rousa, koja sudjeluje u sadašnjoj vladi ali je, prema ispitivanjima, izgubila potporu birača i trenutno je ispod praga za ulazak u parlament, navela je u odgovoru da granični spor s Hrvatskom treba riješiti pregovorima u kojima Slovenija kao argument može iskoristiti druga otvorena pitanja, zahtijevajući reciprocitet.

Stranka mladih Slovenije (SMS) Valentina Černjaka, koja je sa sadašnjom vladom imala sporazum o suradnji iako nije bila članica vladajuće koalicije a pitanje je hoće li ući u parlament, navela je u odgovoru da Slovenija mora iskoristiti svoje članstvo u EU-u. Taj pregovarački adut slovenski diplomati do sada nisu koristili, a ubuduće bi tu svoju "političku težinu" morali odlučnije upotrijebiti, tvrde u SMS-u.

Odgovore na pitanje o graničnom sporu Slovenije i Hrvatske dalo je i drugih dvadesetak stranačkih i nestranačkih lista koje nemaju izgleda za ulazak u parlament novoga saziva, a i tri samostalna kandidata, ali su rješenja koja predlažu više-manje slična onima koje nude etablirane parlamentarne stranke.

Izuzetak od takve političke stereotipije možda predstavlja izjava samostalnog kandidata sa slovenske obale Marka Brecelja, poznatog i kontraverznog multimedijalnog umjetnika, nekadašnjeg člana glazbene skupine "Buldožer". Brecelj je ocijenio da je tzv. granično pitanje umjetno stvoren problem.

"Graničnim sporom zabavlja nas slovenska i hrvatska buržoazija kako bi odvratila pozornost ljudi od njihova glavnog problema - robovanja surovim i dehumaniziranim društveno-ekonomskim odnosima", ocijenio je nezavisni kandidat Brecelj.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara