Slovenski mediji o Ljubljanskoj banci

SLOVENSKI premijer Anton Rop zanijekao je nagađanja kako su izjave njegova eksperta za sukcesijska pitanja Rudija Gabrovca da Slovenija nema nikakvih obveza prema štredišama Ljubljanske banke Zagreb rezultat ´ofenzivnijeg´ pristupa njegove vlade.

´Gabrovec je svoje konstatacije (u vezi hrvatskih financijskih zakona iz 1991. godine) predočio prije više mjeseci ranijoj vladi i dobio o tome pravno mišljenje koje je sada predstavio. O tome sam bio obaviješten, ali mu nisam davao uputstva´, izjavio je za subotnje ´Delo´ Rop, demantirajući tako špekulacije dijela slovenskog tiska da Gabrovčeve izjave odaju Ropov agresivniji i ofenzivniji vanjskopolitički stil u odnosu na njegova predhodnika Janeza Drnovšeka i da su u vezi sa sastankom s premijerom Račanom krajem idućeg tjedna u Zagrebu.

´Delo´ inače u komentaru dovodi u pitanje ´timing´ Gabrovčeve izjave i tvrdi da bi, ako su ´novootkriveni´ dokumenti o hrvatskom preuzimanju duga Ljubljanske banke zaista utemeljeni, s njima bilo bolje kao sa ´skrivenim adutom u rukavu´ pričekati do skorašnje rasprave o tužbama protiv Ljubljanske banke u Vijeću Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dio slovenskog novinstva u svojim analizama ističe da je pitanje Ljubljanske banke i njenih obveza u državama jugoistočne Europe svakako potrebno riješiti što prije zbog ´negativnog imidža´ koji to ima za Sloveniju i zato jer je riječ o otežavajućem faktoru u ekonomskom prodoru slovenskih poduzeća i investitora u Hrvatsku, BiH i Makedoniju.

´Zbog Ljubljanske banke naši odnosi s Hrvatskom i BiH nisu sređeni, pa gubimo velike razvojne mogućnosti u izgradnji dugoročnih gospodarskih odnosa. Hrvati i Bosanci imaju osjećaj da ih je Slovenija prevarila, a kad bismo bili u njihovoj koži, osjećali bismo se jednako´, rekao je u razgovoru koji donosi najnoviji broj tjednika ´Mladina´ Franci Gerbec. Gerbec je pravnik, a do raspada Jugoslavije radio je u jugoslavenskoj saveznoj skupštini u odboru za financije i tvrdi da zna sve o jugoslavenskom financijskom sustavu i načinu kako su nastali dugovi Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama.

´Po mojoj se procjeni u slučaju Ljubljanske banke Zagreb radi o dugu od 1,2 milijarde njemačkih maraka, odnosno pola milijarde eura. To je problem koji se tiče više stotina tisuća ljudi, a kad tome pribrojimo i obiteljske članove štediša možda ih je i milijun. To je kritična masa koja izaziva legitimno protivljenje normalizaciji financijskih, ekonomskih, ali i političkih odnosa´, izjavio je Gerbec za ´Mladinu´. Ustrajanjem pri tome da nije dužna isplatiti štediše, Slovenija zapravo samo šteti svojim vlastitim dugoročnim interesima, drži Gerbec.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara