SLOVENSKI MEDIJI O NAPADU NA IRAK
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Slovenski mediji u svojim današnjim izdanjima odluku SADa i saveznika o napadu na Irak ocjenjuju pogrešnom i suprotnom međunarodnom pravu, a jedno od pitanja kojima se bave je i utjecaj iračke krize na slovenske birače koji će u nedjelju odlučivati o uključenju u NATO na referendumu.
Kako piše "Delo", koje početku iračkog rata namjenjuje više komentara, borba za Irak zapravo je bitka za 110 milijardi barela iračkih naftnih rezervi, a Irak bi nakon okupacije mogao istupiti iz organizacije OPEC i jeftinom naftom pomoći izlasku američke privrede iz recesije. "Brzi i uspješan rat u Iraku za to neće biti dovoljan jer mnoge američke tvrtke još boluju od "enronitisa" (napuhanih bilanci), ocjenjuje Miha Jenko u članku "Teksas na Tigrisu", dok Mojca Drčar Murko navodi kako je Irak samo sporedna scena u stvaranju novih svjetskih odnosa kakve je u svom "Projektu za američko stoljeće" 1997. godine planirala skupina neokonzervavaca oko Busha koji je tada još bio na položaju teksaškog guvernera.
Ako bi SAD uspio uhititi Sadama Huseina i suditi mu za ratne zločine, kako je najavio, bio bi to pravno sumnjiv potez jer SAD su se SAD i same usprotivile potpisati akt kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud (ICC), ocjena je iz komentara mariborskog "Večera" od petka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Delo" donosi rezultat ispitivanja javnog mišljenja nedjeljnim referendumima o učlanjenju u EU i NATO. Po anketi provedenoj u srijedu, uoči američkog napada na Irak, na referendum bi izašlo najmanje 76 posto birača, a najmanje 85 će ih glasovati za uključenje u EU i riječ je o stabilnom trendu rasta "proeuropski" usmjerenih birača.
Potpora ulasku u NATO, dan prije napada na Irak, bila je također visoka iako je trend rasta manji. Za ulazak u NATO opredijelilo se 56 posto ispitanika u telefonskoj anketi "Dela", no još uvijek je predmet analiza i upitno kako će se iračka kampanja SAD-a i saveznika pokazati na slovenskom javnom mnijenju i njegovu opredjeljenju za NATO. Unatoč vladinim tvrdnjama da je glas za NATO glas za sigurnost i da sadašnju situaciju oko Iraka ne treba uzimati u obzir, stvoreno je dosta SAD-u i intervenciji nenaklonjenih birača koji i rat u Iraku povezuju s NATO savezom.
Kako piše "Delo", koje početku iračkog rata namjenjuje više komentara, borba za Irak zapravo je bitka za 110 milijardi barela iračkih naftnih rezervi, a Irak bi nakon okupacije mogao istupiti iz organizacije OPEC i jeftinom naftom pomoći izlasku američke privrede iz recesije. "Brzi i uspješan rat u Iraku za to neće biti dovoljan jer mnoge američke tvrtke još boluju od "enronitisa" (napuhanih bilanci), ocjenjuje Miha Jenko u članku "Teksas na Tigrisu", dok Mojca Drčar Murko navodi kako je Irak samo sporedna scena u stvaranju novih svjetskih odnosa kakve je u svom "Projektu za američko stoljeće" 1997. godine planirala skupina neokonzervavaca oko Busha koji je tada još bio na položaju teksaškog guvernera.
Ako bi SAD uspio uhititi Sadama Huseina i suditi mu za ratne zločine, kako je najavio, bio bi to pravno sumnjiv potez jer SAD su se SAD i same usprotivile potpisati akt kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud (ICC), ocjena je iz komentara mariborskog "Večera" od petka.
Potpora ulasku u NATO, dan prije napada na Irak, bila je također visoka iako je trend rasta manji. Za ulazak u NATO opredijelilo se 56 posto ispitanika u telefonskoj anketi "Dela", no još uvijek je predmet analiza i upitno kako će se iračka kampanja SAD-a i saveznika pokazati na slovenskom javnom mnijenju i njegovu opredjeljenju za NATO. Unatoč vladinim tvrdnjama da je glas za NATO glas za sigurnost i da sadašnju situaciju oko Iraka ne treba uzimati u obzir, stvoreno je dosta SAD-u i intervenciji nenaklonjenih birača koji i rat u Iraku povezuju s NATO savezom.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati