Slučaj Brodokomerc: Guciću dvije i pol godine zatvora

SUDSKO vijeće Županijskog suda u Rijeci, kojim je predsjedala sutkinja Ika Šarić, izreklo je Josipu Guciću u tzv. slučaju Brodokomerc nepravomoćnu jedinstvenu zatvorsku kaznu od dvije i pol godine.

Gucić i četvero bivših direktora u tvrtkama grupacije "Gucić" danas su nepravomoćno proglašeni krivima po nekoliko točaka optužnice u kojoj ih se teretilo za financijske malverzacije kojima je nanesena šteta i uzrokovan stečaj riječkog Brodokomerca. Gucić, koji se branio sa slobode i nije bio nazočan izricanju presude, proglašen je krivim za zloporabu položaja i ovlasti, zloporabu u gospodarskom poslovanju te za djela protiv službene dužnosti.

Gucić je, kao i ostali optuženi, oslobođen krivnje za prvu točku optužnice u kojoj ih se teretilo za kaznenu odgovornost zbog sklapanja ugovora o sudužništvu Brodokomerca u kreditima za druge tvrtke u grupaciji Gucić, a kojima je Brodokomerc tijekom 1997. i 1998. oštećen za oko 200 milijuna kuna.

Bivši direktori Brodokomerca Goran Čulić, Franko Bajlo i Bojana Glavaš te bivši direktor Eurone Nenad Bukvić također su, kao odgovorne osobe, proglašeni krivima po nekoliko točaka opsežne optužnice.

Čuliću je izrečena zatvorska kazna od jedne godine, Bajlu od 10 mjeseci, a Bojani Glavaš od godine i 6 mjeseci. Nenad Bukvić, kojemu se sudilo za potpisivanje kupoprodajnog ugovora o prodaji stana Čuliću, što Čulić nikada nije platio, uvjetno je osuđen na 10 mjeseci zatvora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sutkinja Šarić kazala je u obrazloženju presude, govoreći o odbacivanju prve točke optužnice, da je Sud još prije tražio da se svi postupci koji se u Hrvatskoj vode protiv Gucića spoje u jedan jer da se pravo činjenično stanje u odnosu na ovaj postupak ne može utvrditi bez spajanja svih postupaka. Tada bi se vidio način stjecanja dionica i korištenja kredita, kazala je.

Okrivljene se teretilo da su u trenutku potpisivanja ugovora o sudužništvu znali da tvrtke koje su korisnici te kredite neće moći vratiti, kazala je Šarić, ali i dodala da je banka korisnike kredita ipak procijenila kreditno sposobnima, što je stvar tih banaka.

Govoreći o utjecaju Gucića i poticanju svojih direktora da potpišu prijeporne ugovore, Šarić je kazala da se u to prvo vrijeme privatizacije nije jasno znalo što je posao Nadzornog odbora kojim je predsjedao Gucić, a što posao Uprave.

Sutkinja je navela da je sudsko vijeće izreklo minimalne kazne iako je Brodokomercu nanesena velika šteta, ali da se okrivljenici protupravnim radnjama koje su počinili nisu okoristili, odnosno da je pitanje je li i koliko se time okoristio i sam Gucić.

Na osnovi imovinsko-pravnih zahtjeva Sud je odredio da je Brodokomercu i Euroni nanesena šteta te je odredio naknadu od 28 milijuna kuna za Brodokomerc i 350.000 kuna za Euronu. Ostali zahtjevi upućeni su na privatnu parnicu.

Gucićev branitelj Milenko Škrlec kazao je nakon izricanja presude da se poslije 6 godina suđenja u ovom slučaju pokazalo najvažnije - da kaznene odgovornosti u sudužništvu po kreditima nema te da su se u ovom suđenju "tresla brda, a rodio miš" jer da je i sutkinja navela da financijske koristi ni za koga od okrivljenih nije bilo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara