Smanjen broj ubojstava u New Yorku
NEW YORK CITY je na putu da do kraja godine zabilježi najnižu stopu ubojstava u tome gradu u posljednjih 40 godina. Prema podacima NYPD (njujorške policije) u New Yorku bi se ove godine moglo dogoditi da konačna brojka ubijenih ne prijeđe 500, prenosi BBC.
Do 18. studenog 2007. u New Yorku je ubijeno 428 osoba, dok je u istom periodu prošle godine ubijeno 511 ljudi. Najviše je ljudi ubijeno 1990. kada su zabilježena 2.262 ubojstva što je New York te godine pozicioniralo na čelno mjesto među američkim gradovima u kojima je vođena crna statistika.
Prema analizi New York Timesa, od 212 ubojstava počinjenih ove godine, svega 35 su ih počinili stranci nastanjeni u Velikoj jabuci. Većina ubojstava motivirana je obiteljskim razmiricama, kriminalom ili obračunima između narko bandi.
Kriminologe je zapanjio još jedan podatak - samo 35 slučajeva ubojstva su počinili stranci, odnosno osobe koje nisu bile bračni drugovi, ljubavnici, rodbina, uposlenici ili osobe na neki način povezane sa žrtvama.
Statistike pokazuju kako su u većini slučajeva i ubojice i žrtve ranije već bili uhićivani te kako se u preko pedeset posto slučajeva radilo o Afroamerikancima. Od 412 osoba napadnutih ove godine, više od dvije trećine je ubijeno vatrenim oružjem.
Žrtve u preostalih 16 ovogodišnjih slučajeva umrle su od ozljeda zadobivenih prijašnjih godina.
Još više iznenađuje podatak da stopa ubojstava u New Yorku nastavlja padati istovremeno dok ona raste u gotovo svim većim američkim gradovima.
Statistike vođene od 1963. godine se ne smatraju pouzdanima, jer su se prije njih bilježili samo slučajevi ubojstva koji su rezultirali uhićenjem i zatvaranjem istrage. Zbog toga u statistike nisu ulazila ubojstva s nepoznatim počiniteljem.
Od 1963. godine pa sve do 1990. godine se bilježio stalan rast ubojstava, a krajem 1980-ih i početkom 1990-ih se najviše pripisivao eksploziji cracka na njujorškim ulicama. Ta je droga dovodila do krvavih ratova narko-bandi za teritorij, a ovisnike činila nasilnima. Godine 1990. je tako zabilježeno rekordnih 2245 ubojstava.
Trend se preokrenuo otkako je na čelo New Yorka došao gradonačelnik i današnji republikanski predsjednički kandidat Rudy Giuliani. Policijske snage pod njegovim vodstvom su oštrim - a za mnoge liberale i ljevičare neprihvatljivim - mjerama i politikom "nulte tolerancije" prema najbezazlenijim prekršajima počele čistiti njujorške ulice od prijestupnika. Tome je pridonijela i oštra kaznena politika, uključujući povratak smrtne kazne u zakonodavstvo države New York kao i gradnja novih zatvora .
Statistike govore kako se promijenio prosječni profil žrtava, među kojima ima sve manje slučajnih namjernika. Među počiniteljima je bilo 77 posto osoba s prethodnim policijskim dosjeom, ali i među 70 posto žrtava.
Crnci dominiraju i među žrtvama (66 posto) i među počiniteljima (61 posto), a slijede ih hispanoamerikanci među kojima je 26 posto žrtava i 31 posto počinitelja. Bijelaca je među 7 posto žrtava i 7 posto počinitelja. Većina ubojica i žrtava su muškog spola.
Statistike bilježe pad većine ostalih kaznenih djela uključujući silovanja, provale, oružane pljačke i krađe automobila. Jedino su fizički napadi zabilježili blagi porast od 0,1 posto. Ukupan broj kaznenih djela je pao 6,47 posto.
Nulta stopa tolerancije osigurala pozitivan preokret
Stopa kriminala u gradu s preko osam milijuna stanovnika u prvoj je polovici ove godine pala za pet posto i kao takva predstavlja najnižu stopu otkada se u New Yorku od 1963. vodi crna statistika.
Nagli rast stope kriminala zabilježen krajem '80-ih i početkom '90-ih godina uglavnom je uzrokovan ratovima bandi koje su se natjecale u osvajanju njujorškog tržišta kokaina.
Preokret koji je osigurao postepeno smanjenje stope teškog kriminala početkom '90-ih godina dogodio se zahvaljujući nultoj stopi tolerancije gradskih vlasti i policije prema sitnim dilerima i manjim prekršajima zloporabe droge.
I.K.
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati