Foto: Arhiva

DRŽAVNO odvjetništvo objavilo je na svojim službenim internetskim stranicama podatke o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije Oluja. To je već druga statistika na službenim stranicama DORH-a od presude hrvatskim generalima. Prvi puta DORH je objavio skupne podatke od 1991. do 1995. godine.

Zatim su na zahtjev Indexa poslali statistiku o procesuiranju zločina nakon Oluje, da bi dan nakon što smo objavili tekst te iste podatke objavio HRT. Danas tako Državno odvjetništvo zapravo po treći puta iznosi statističke podatke, a ovi posljednji puno su detaljniji. No, rezultat je uvijek isti, za 24 ratna zločina nakon Oluje ne zna se tko ih je počinio. 

> Znamo što glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije radio u ratu

Prema podacima kojima raspolaže DORH, za vrijeme i nakon akcije ukupno je evidentirano ubojstvo 47 osoba, od čega je za ubojstvo 21 osobe procesuirano 33 počinitelja, dok počinitelji ubojstava 26 žrtava nisu otkriveni.

10 pripadnika oružanih snaga stavlja se na teret smrt 11 ljudi

Zbog kaznenog djela ratnog zločina za vrijeme i neposredno nakon Oluje procesuirano je 10 osoba (pripadnika hrvatskih oružanih snaga), kojima se stavlja na teret ubijanje 11 osoba.

U nadležnim državnim odvjetništvima u tijeku su kriminalistička istraživanja u 24 ratna zločina počinjena u vezi navedene akcije Oluja, a izvršenjem kojih zločina je stradalo 156 osoba, navodi se iz DORH-a.

Za sada su na osnovi prijava policije i istraživanja u evidencije Državnog odvjetništva uneseni podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su stradale bilo kao žrtve kaznenog djela ubojstva bilo kao žrtve kaznenog djela ratnih zločina.

Kada se govori o podacima nevladinih organizacija, navodi se iz Državnog odvjetništva, najpotpuniji podaci objavljeni su u publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora iz 2001.

Prema toj publikaciji ukupan broj žrtava je 677. Publikacija, napominje se, nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Navedene su žrtve podijeljene u tri grupe i to:

- UN Sektor jug - 410 osoba koje su izgubile život,
- UN Sektor Sjever - 191 osoba izgubila život te
- ubijene i nestale osobe u izbjegličkoj koloni - 76 žrtava.

"Od kraja 1991. do danas kazneni postupak za ratni zločin pokrenut je protiv 3655 osoba"

Državno odvjetništvo u svojim evidencijama ima ukupno 114 osoba s ovih popisa.

Prema podacima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, ekshumirano je 679 osoba, dok se još 563 osobe vode kao nestale. Uprava, dodaju iz DORH-a, također ne vodi posebno u evidencijama žrtve rata i žrtve kaznenih djela ratnih zločina.

U razdoblju od kraja 1991. godine do danas, tvrde iz DORH-a, kazneni postupak za ratni zločin pokrenut je protiv 3655 osoba, od toga protiv 95 pripadnika hrvatskih oružanih snaga. U tijeku je istraga protiv 373 osobe, dok je postupak obustavljen nakon provedene istrage protiv 1406 osoba.

Optuženo je ukupno 1878 osoba, od toga su osuđene 563 osobe, dok ih je 719 odlukom suda ili oslobođeno ili je postupak završen odbijajućom presudom. Od gore navedenog broja, od 563 osuđene osobe, pravomoćno je osuđeno u odsutnosti njih 366. Od navedenog broja za ratni zločin u vezi i nakon Oluje pokrenut je kazneni postupak protiv 10 osoba, navodi se iz Državnog odvjetništva.

"Nije istina da DORH nije procesuirao počinitelje ratnih zločina"

"Podaci o velikom broju postupaka završenih negativnom odlukom (obustava, oslobađajuća ili odbijajuća presuda) pokazuju upravo suprotno od tvrdnji kako Državno odvjetništvo nije procesuiralo počinitelje ratnih zločina, a koji podaci se stalno iznose. Gore navedeni podaci daju osnovu za tvrdnju kako je državno odvjetništvo, po nekada u devedesetim godinama i bez dovoljno kritičnosti podnosilo istražne zahtjeve protiv prijavljenih osoba za navedena kaznena djela", stoji u priopćenju.

Za vrijeme, a najviše u drugoj polovici 1995. godine Državno odvjetništvo je primilo veliki broj prijava  za kaznena djela počinjena za i neposredno nakon Oluje. U većini su to kaznena djela protiv imovine, ali i prijave za ugrožavanje sigurnosti (palež), ubojstva i u manjem broju za ratne zločine, navodi se dalje u priopćenju.

Prema evidencijama državnih odvjetništava u vezi kaznenih djela počinjenih za vrijeme i neposredno nakon Oluje, podneseno je ukupno 6390 prijava protiv poznatih i nepoznatih osoba, od čega je prijavljeno 439 pripadnika oružanih snaga, navodi se.

Za najteža kaznena djela prijavljene su 33 osobe zbog ubojstva, a za to djelo podnijete su i 34 prijave protiv nepoznatog počinitelja. Zbog kaznenog djela ratnog zločina podnesene su 3 kaznene prijave protiv ukupno 10 osoba, kao što je gore naznačeno u 24 ratna zločina počinitelji su nepoznati, ističu.

"Rad na predmetima još traje"

"Postupajući po tim prijavama procesuirano je 3728 osoba, bilo podnošenjem istražnih zahtjeva ili podizanjem neposrednih optužnica, odnosno optužnih prijedloga. Od 6390 podnesenih prijava, otkriveno je i procesuirano 3728 poznatih počinitelja. Od 3728 procesuiranih počinitelja u odnosu na njih 395 postupak je pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je 2380 osoba", tvrdi se iz DORH-a.

Rad na predmetima kaznenih djela ratnih zločina, tvrde iz DORH-a, još uvijek je u tijeku.