Šuker najavio strukturne reforme

Hrvatski ministar financija Ivan Šuker izjavio je u ponedjeljak nakon razgovora u Međunarodnom monetarnom fondu da će hrvatska vlada do kraja svibnja predložiti određene strukturne reforme, koje bi trebale obuhvatiti i zdravstveni i mirovinski sustav.

Ministar Šuker i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski razgovarali su u ponedjeljak u Washingtonu s predstavnicima MMF-a o stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a.

"Možemo konstatirati da 2004. više nije problematična bez obzira na deficit od 4,9 posto", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon susreta s Dimitrijem Demekasom, voditeljem misije MMF-a za Hrvatsku i Michaelom Depplerom, izvršnim direktorom MMF-a.

On je kazao da je, unatoč tomu što Hrvatska nije ostvarila deficit opće države od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda predviđen stand-by aranžmanom nego 4,9 posto, konstatirano da je "napravljen izuzetno veliki pomak" u odnosu na 6,3 posto deficita u 2003.

Šuker je rekao da je usporen i rast vanjskoga duga Hrvatske, da su smanjena i pod kontrolom državna jamstva u odnosu na prethodne godine kao i zaduživanja javnih poduzeća.

Najavio je da će krajem svibnja u Zagreb doći misija MMF-a kada će biti "definirani kriteriji za 2005."

Na pitanje čeka li Hrvatsku nakon pregovora s misijom MMF-a "stezanje remena" Šuker je odgovorio: "Ne mora značiti da određene strukturne reforme znače stezanje remena. Strukturne reforme u principu znače kvalitetnije korištenje novaca poreznih obveznika."

Šuker je najavio da će hrvatska vlada do kraja svibnja predložiti određene strukturne reforme, ali nije želio reći u čemu će se one sastojati.

Ipak, ukazao je na problem zdravstvenog i mirovinskog sustava.

"Problem je indeksacija mirovina. To je jedno pitanje koje je otvoreno već nekoliko mjeseci", rekao je on.

"Isto tako strukturne reforme se u zdravstvu moraju poduzeti iz jednostavnog razloga što su troškovi zdravstva Republike Hrvatske u odnosu i na zemlje koje su prošle godine ušle u Europsku uniju, a isto tako i na zemlje koje su stare članice Europske unije, daleko veći", rekao je Šuker.

Naveo je da su troškovi hrvatskog zdravstva preko 8,7 posto bruto domaćeg proizvoda dok je taj udio u ostalim europskim zemljama ispod 5 posto.

"Hrvatska mora napraviti strukturne reforme ne zbog MMF-a, ne zbog Europske unije, nego ih mora napraviti zbog svoje dobrobiti i svojih građana i bolje budućnosti", rekao je Šuker.

On je rekao da hrvatska vlada već radi i na pojačanoj kontroli naplate proračunskih prihoda i većoj financijskoj disciplini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema stand-by aranžmanu Hrvatska bi u 2005. trebala smanjiti deficit opće države na 3,7 posto.

"Pa mi imamo proračun sada u tim okvirima ...mi ćemo se boriti da on ostane takav", rekao je Šuker odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska uspjeti ostvariti to smanjenje.

Rohatinski je kazao da hrvatski vanjski dug nije spominjan jer "mjere koje su do sada poduzete u smislu ograničavanja vanjskog zaduživanja banaka i supstitucije dijela inozemnog duga države zaduživanjem u zemlji daju rezultate".

"Očekivati je, uz predviđeno smanjivanje deficita opće države u ovoj godini i njegovo djelomično financiranje prihodima od privatizacije, da će na kraju 2005. odnos između vanjskog duga i bruto domaćeg proizvoda biti smanjen sa oko 80 posto koliko je iznosio krajem 2004. na oko 77 posto krajem ove godine", rekao je Rohatinski.

Točan udio vanjskog duga Hrvatske krajem 2004. bio je 80,4 posto bruto domaćeg proizvoda.

HNB je nakon toga izmijenila metodologiju iskazivanja vanjskog duga sukladno kriterijima Europske unije. Prema novoj metodologiji bruto inozemni dug je imao udio od 82,1 posto u bruto domaćem proizvodu.

Namjera Hrvatske je da dug iskazan prema novoj metodologiji smanji u 2005. na 79 posto bruto domaćeg proizvoda, rekao je Rohatinski.

Državni zavod za statistiku je nedavno upozorio na rast inflacije u Hrvatskoj. Inflacija je u ožujku bila 3,9 posto što je najviša stopa zabilježena u posljednjih više od tri godine nakon što je i u veljači skočila na 3,3 posto s 2 posto u siječnju.

Rohatinski je rekao da su u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na kraj 2004. potrošačke cijene povećane za 2,2 posto što je "visok rast".

Dodao je da je temeljna inflacija na koju HNB može djelovati u prva tri mjeseca iznosila samo 0,6 posto.

"U svakom slučaju i bez obzira na relativno nisku temeljnu inflaciju HNB će poduzimati sve potrebne mjere da se inflacija na kraju godine smanji i da se kreće u standardima Europske unije kao što je bio slučaj i svih prethodnih godina", rekao je on.



(Hina) xsl ybs

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara