U OPSEŽNOM članku objavljenom u četvrtak na neovisnom news portalu www.worldnetdaily.com propituje se privatizacija Zagrebačke banke, koja bi prema navodima iz teksta, mogla napraviti veliku pomutnju na svjetskom financijskom tržištu.

Skandal bi mogao imati štetne posljedice po Allianz A.G., njemačkog bankarsko-osiguravajućeg giganta, ujedno jednu od najvećih europskih financijskih institucija, kao i UniCredito Italiano, jednu od tri najveće banke u Italiji.

Oba koncerna na nekoliko su lista rangirana među 500 najvećih svjetskih korporacija. U ožujku 2002. konzorcij Allianz-UniCredito preuzeo je Zagrebačku banku, najveću hrvatsku banku, čijim se dionicama trguje na hrvatskoj, londonskoj i frankfurtskoj burzi. UniCredito je kupio 81,91 posto dionica, a Allianz 13.67 posto dionica.

Novinar worlddailynet.com-a piše kako su dvije velike banke možda bile nesvjesne da je Zagrebačka banka privatizirana u sumnjivim okolnostima, pri čemu ne samo da nikakav novac nije otišao u državni proračun (RH je prije privatizacije bila većinski vlasnik ZABA-e), nego su i dionice "umjetno stvarane iz ničega", čime su mali dioničari lišeni svog vlasništva, a i sama vrijednost ZABA-e stavljena je pod znak pitanja.

Tu optužbu iznio je jedan od malih dioničara Zagrebačke banke, zagrebački zlatar i trgovac dragim kamenjem Paško Kaćinari, koji tvrdi da UniCredito-Allianz-ova akvizicija ZABA-e nikad ne bi prošla u zapadnim demokracijama ili SAD-u, gdje glavni akteri priče obično posluju.

Kaćinari je, naime, podnio tužbu protiv ZABA-e, kojom misli ostvariti povrat "ukradenih" dionica i ulaganja, a o slučaju je izvijestio europska i američka pravosudna i regulativna tijela odgovorna za kontrolu poslovanje novih vlasnika ZABA-e. Zagrebački zlatar tvrdi kako nisu povrijeđena samo njegova vlasnička prava, nego i prava dioničara UniCredita i Allianza širom svijeta. Naime, vrijednost dionica tih financijskih divova mogla bi ozbiljno ugrožena nakon što su te dvije institucije kupile sumnjive dionice ZABA-e.

Zagrebački odvjetnik i Kaćinarijev pravni savjetnik, Ozren Tatarac, UniCredit-Allianz-ovo preuzimanje Zagrebačke banke dogovoreno je "iza zatvorenih vrata", pri čemu su dionice ZABA-e preuzete od "nepoznatih većinskih dioničara". Nadalje, Allianz i UniCredito nisu kupili dionice ZABA-e po tržišnoj cijeni, nego putem zamjene dionica s "nepoznatim većinskim dioničarima", samo 20% vrijednosti akvizicije isplaćeno je novcem, o čemu je u nekoliko navrata opsežno pisao list Hrvatsko slovo.

Iako pojava nepoznatih kupaca i zamjena dionica nisu nepoznat pojam na financijskim tržištima zapada, ono što je u cijeloj priči sumnjivo, tvrdi Kaćinari, je činjenica da su "misteriozni dioničari" ZABA-e uspjeli prodati "fantomske dionice" uglednim stranim financijskim institucijama, dok su pravi vlasnici, lokalni dioničari, ostavljeni na cjedilu, a njihova dioničarska prava jednostavno su obrisana iz dokumenata banke.

U svojoj tužbi Kaćinari tvrdi da je ZABA-a svjesno propustila registrirati njegovo vlasništvo nad 164,421 dionice banke, što predstavlja 5,6993 posto od ukupno 2,884,928 dionica, od čega je 96% u vlasništvu konzorcija UniCredit-Allianz. Da stvar bude još gora, tvrdi Kaćinari, "krađa" njegovih dionica samo je vrh ledenog brijega, jer on nije jedini mali dioničar koji je izigran na taj način.

U studenom 1990. godine Kaćinari je potpisao ugovor sa ZABA-om, kojim je formiran ulog na osnovu kojeg je banka u Kaćinarijevo ime trebala kupiti dionice iz vlastite emisije. Banka je za Kaćinarija zaista kupila dionice, ali zanemarivo mali broj u odnosu na uloženi novac, te naknadno odbila ispuniti svoje obaveze, da bi mu u konačnici bez obrazloženja i njegovog odobrenja zatvorila račun, tvrdi zagrebački zlatar, pa dodaje kako je to rezultiralo gubitkom većeg dijela njegovog uloga i dionica.

No, prema tvrdnjama Ozrena Tatarca, dionice povezane s Kaćinarijevim računom zaista su kupljene, ali na ime gore spomenutih "nepoznatih dioničara", što se u konačnici svodi na konfiskaciju Kaćinarijevog vlasništva. Tatarac napominje kako je dotična konfiskacija dionica izvedena u ranim 1990-ima, dok je u Hrvatska bila u ratu sa srpskim agresorom.

Prema inicijalnoj organizacijskoj shemi ZABA-e iz 1989. godine, originalni vlasnici dionica iz emisije 1A bile su državne tvrtke koje su bile na redu za privatizaciju, koje su u privatizirane nakon kraja rata 1995. godine. Do tog vremena, međutim, ZABA tvrdila kako je privatizacija banke dovršena, iako o tome ne postoji pisani trag, tvrdi Kaćinari.

Zagrebački zlatar proveo je vlastitu istragu o tome tko je konfiscirao njegove dionice, a u istrazi je navodno došao do dokumenta Hrvatskog fonda za privatizaciju, u kojem stoji da "ne postoje saznanja o tome tko je i na koji način privatizirao Zagrebačku banku".

Worldnetdaily.com piše kako je u nedavnom nastupu na HTV-u bivši minister Davor Štern kazao kako "nema nikakvih saznanja" o procesu privatizacije hrvatskih banaka, a nešto slično potvrdio je i Ivić Pašalić, bivši savjetnik predsjednika Franje Tuđmana u nedavnom razgovoru za tjednik Globus, kazavši kako Tuđman nije znao ništa o privatizaciji ZABA-e. U istom intervjuu Pašalić je sugerirao kako je ZABA ostala pod kontrolom "elemenata iz propalog komunističkog režima".

Ako su gornji navodi točni, postavlja se pitanje kako je moguće, budući da državna tijela nisu bila upoznata s privatizacijom Zagrebačke banke, da država kao bivši vlasnik banke nije dobila niti kune od privatizacije najveće banke u Hrvatskoj.

Kaćinari tvrdi da ni Allianz ni UniCredito ne mogu pružiti dokaze da je ZABA kupljena od pravih vlasnika dionica, budući da su dotični "vlasnici" do njih došli ilegalnim putem, između ostalog i krivotvorenjem dioničkih knjiga.

Ukoliko su dionice bez kojih je ostao Kaćinari zaista samo vrh ledenoj brijega u priči o sumnjivoj privatizaciji Zagrebačke banke, rezultat istrage o toj aferi koju je nedavno naredio sam državni vrh Hrvatske (premijer i predsjednik) mogao bi ozbiljno uzdrmati globalno financijsko tržište, zaključuje se u članku.