Svaki peti Nijemac priželjkuje povratak Berlinskog zida
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SVAKI peti stanovnik Njemačke, a na zapadu zemlje gotovo svaki četvrti, priželjkuje ponovno podizanje Berlinskog zida, proizlazi iz ispitivanja javnog mišljenja tjednika "Stern" čiji su rezultati objavljeni u srijedu.
Ponovno podizanje zida koji je dijelio Zapadnu i Istočnu Njemačku pozdravilo bi i 12 posto bivših građana DDR-a.
Sa sadašnjim političkim sustavom zadovoljno je svega 27 posto građana na istoku te 40 posto građana na zapadu zemlje.
I oko visine dosadašnje pomoći koja se sa zapada prelijeva na istok zemlje vlada razlika u mišljenju. Gotovo 40 posto zapadnjaka smatra da je pomoć, koja gotovo 14 godina nakon ujedinjenja još uvijek iznosi 80 milijardi eura godišnje, previsoka, dok isto misli samo 4 posto stanovnika istoka zemlje. Istovremeno, gotovo 60 posto bivših stanovnika DDR-a smatra da danas žive bolje nego prije pada zida, dok se isto kao i u "državi radnika i seljaka" (DDR) osjeća 30 posto istočnih Nijemaca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč tomu što većina smatra da žive bolje nego prije, Stranka demokratskog socijalizma (PDS), koja je proizišla iz državne Socijalističke jedinstvene stranke DDR-a i koja se nikada nije ogradila od svoje totalitarne prošlosti, na istoku zemlje bilježi ogroman porast popularnosti. PDS bi na predstojećim izborima u saveznoj pokrajini Brandenburg, koji se održavaju 19. rujna, mogao osvojiti 35 posto glasova, što je 12 posto više nego na posljednjim izborima prije pet godina. PDS, isto kao i desnoradikalne stranke, prosvjedima protiv reformske politike koalicijske vlade kancelara Gerharda Schroedera mobilizira nezadovoljne građane.
Istočni Nijemci će, s obzirom da je na području bivšeg DDR-a stopa nezaposlenosti i najviša, biti najviše pogođeni reformama koje stupaju na snagu početkom sljedeće godine a koje, između ostalog, predviđaju i smanjenje potpore za nezaposlene.
Vodeći njemački političari, među kojima je i kancelar Schroeder te prodvodnica demokršćanske oporbe Angela Merkel, upozorili su nedavno na opasnost od nove podjele zemlje. Povod bojazni su tzv. "prosvjedi ponedjeljkom" koji su usmjereni protiv politike savezne vlade, a koji se isključivo održavaju na istoku zemlje, dok na zapadu prolaze gotovo nezapaženo.
Ponovno podizanje zida koji je dijelio Zapadnu i Istočnu Njemačku pozdravilo bi i 12 posto bivših građana DDR-a.
Sa sadašnjim političkim sustavom zadovoljno je svega 27 posto građana na istoku te 40 posto građana na zapadu zemlje.
I oko visine dosadašnje pomoći koja se sa zapada prelijeva na istok zemlje vlada razlika u mišljenju. Gotovo 40 posto zapadnjaka smatra da je pomoć, koja gotovo 14 godina nakon ujedinjenja još uvijek iznosi 80 milijardi eura godišnje, previsoka, dok isto misli samo 4 posto stanovnika istoka zemlje. Istovremeno, gotovo 60 posto bivših stanovnika DDR-a smatra da danas žive bolje nego prije pada zida, dok se isto kao i u "državi radnika i seljaka" (DDR) osjeća 30 posto istočnih Nijemaca.
Unatoč tomu što većina smatra da žive bolje nego prije, Stranka demokratskog socijalizma (PDS), koja je proizišla iz državne Socijalističke jedinstvene stranke DDR-a i koja se nikada nije ogradila od svoje totalitarne prošlosti, na istoku zemlje bilježi ogroman porast popularnosti. PDS bi na predstojećim izborima u saveznoj pokrajini Brandenburg, koji se održavaju 19. rujna, mogao osvojiti 35 posto glasova, što je 12 posto više nego na posljednjim izborima prije pet godina. PDS, isto kao i desnoradikalne stranke, prosvjedima protiv reformske politike koalicijske vlade kancelara Gerharda Schroedera mobilizira nezadovoljne građane.
Istočni Nijemci će, s obzirom da je na području bivšeg DDR-a stopa nezaposlenosti i najviša, biti najviše pogođeni reformama koje stupaju na snagu početkom sljedeće godine a koje, između ostalog, predviđaju i smanjenje potpore za nezaposlene.
Vodeći njemački političari, među kojima je i kancelar Schroeder te prodvodnica demokršćanske oporbe Angela Merkel, upozorili su nedavno na opasnost od nove podjele zemlje. Povod bojazni su tzv. "prosvjedi ponedjeljkom" koji su usmjereni protiv politike savezne vlade, a koji se isključivo održavaju na istoku zemlje, dok na zapadu prolaze gotovo nezapaženo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati