Svjetska banka: Hrvatska treba tvrtkama olakšati stvaranje radnih mjesta

VEĆINI tranzicijskih zemalja u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, među kojima i Hrvatskoj, nedostaje prilika i poticaja za zapošljavanje koje se može potaknuti samo politikom koja omogućuje restrukturiranje tvrtki i poboljšanje investicijske klime, kaže se se u izvješću Svjetske banke objavljenom u utorak.

U izvješću Povećanje prilika za posao u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu (ECA), Svjetska banka je utvrdila da unatoč brzom ekonomskom rastu, koji je zabilježila od 1998. godine, regija nije pokazala dovoljno rezultata u otvaranju produktivnih radnih mjesta.

"Dok je izvjesna tranzicijska nezaposlenost bila očekivana, iznenađenje leži u njezinoj dugotrajnosti", naveo je Jan Rutkowski, vodeći ekonomist Banke za regiju i jedan od autora izvješća.

U izvješću se navodi da Hrvatska treba poboljšati investicijsku klimu, smanjiti troškove poslovanja i reformirati tržište rada kako bi smanjila nezaposlenost i potaknula otvaranje novih radnih mjesta.

Svjetska banka konstatira da je u početnoj fazi tranzicije došlo do ukidanja velikog broja radnih mjesta i malog otvaranja novih što je rezultiralo rastom nezaposlenosti i opadanjem zaposlenosti.

U nekoliko zemalja novih članica Europske unije, kao i u nekima koje pristupaju EU-u, među kojima je i Hrvatska, nezaposlenost se izražava dvoznamenkastim brojkama, navodi se u izvješću.

Hrvatsku je Svjetska banka u izvješću svrstala u skupinu zemalja središnje i istočne Europe koje su se već uključile u EU ili su u procesu pristupanja kao Bugarska i Rumunjska, a ne kao ranije u okviru zemalja jugoistočne Europe.

Nezaposlenost u Hrvatskoj iznosi preko 14 posto, prema podacima za 2003., navodi se u izvješću. Mnogi radnici koji su strukturalnim promjenama izgubili posao nisu uspjeli naći novi, a njih dobar broj nema posla više od godinu dana ili su na nisko produktivnim zanimanjima.

Arup Banerji, dužnosnik Svjetske banke koji je nadzirao izradu izvješća, na konferenciji za novinare je rekao da Hrvatska ima prigodu poduzeti aktivnosti za smanjivanje relativno visoke stope nezaposlenosti.

Banerji smatra da Hrvatska treba "smanjiti troškove poslovanja tvrtki", poboljšati investicijsku klimu te ublažiti propise za tržište rada kako bi olakšala tvrtkama da stvaraju nova radna mjesta. "Najvažniji izazov za Hrvatsku jest olakšati tvrtkama stvaranje radnih mjesta i osigurati njihov napredak", rekao je on.

Navodeći kako je za registraciju imovine u Hrvatskoj potrebno 956 dana, a u razvijenim zemljama 33, Banerji je rekao da je to simpomatično za probleme u stvaranju klime u kojoj bi se "tvrtke mogle lakše otvarati i poslovati i imati poticaj za planiranje širenja i stvaranja radnih mjesta". "Mislim da je to srž izazova za Hrvatsku", naglasio je.

Banerji je također kazao kako Hrvatska treba raditi i na ublažavanju propisa za tržište rada kako bi olakšala zapošljavanje i otpuštanje radnika i dopustila tvrtkama da se restrukturiraju.

Izvješće poziva zemlje središnje i istočne Europe, među kojima i Hrvatsku, da smanje poreze na radnu snagu reformirajući mirovinski i zdravstveni sustav, liberaliziraju zaštitu zaposlenih u stalnom radnom odnosu i pojačaju poticaje za zapošljavanje u manje razvijenim područjima.

Izvješće poziva zemlje ECA da poboljšaju investicijsku klimu kako bi potaknule tvrtke da investiraju i otvaraju produktivna radna mjesta. Ono također potiče na smanjivanje troškova mobilnosti radne snage razvijanjem stambenog i hipotekarnog tržišta kao i stvaranje mogućnosti radnicima da stječu nova znanja.

Autori izvješća su, iskoristivši rezultate ankete među preko 4.000 vlasnika tvrtki i direktora o čimbenicima koji ohrabruju ili obeshrabruju investiranje i zapošljavanje, naveli kako se ekonomska i politička neizvjesnost, korupcija visoki porezi i neučinkoviti sudovi vide kao ključni čimbenici koji ograničavaju poduzetništvo.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara