Treba hitno donijeti propise o balastnim i taložnim vodama

ZNANSTVENA vijeća za zaštitu prirode i za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU na zajedničkome su sastanku razmotrila ekološke aspekte projekta "Družba Adria" u svjetlu novih podataka i informacija, priopćeno je danas iz HAZU.

Ta znanstvena vijeća Akademije na sastanku održanome u utorak zaključila su da Hrvatska treba hitno donijeti zakone i propise o balastnim i taložnim vodama u skladu s konvencijama Međunarodne pomorske organizacije IMO (International Maritime Organisation), specijalizirane organizacije Ujedinjenih naroda (UN) kako bi mogući infrastrukturni projekti u obalnome dijelu Hrvatske bili sigurni za okoliš.

Osim toga, smatraju da žurno treba uspostaviti međudržavne sporazume i uskladiti spomenuti režim ispuštanja balastnih voda s Italijom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom te Srbijom i Crnom Gorom te uspostaviti radarsko upravljanje pomorskim prometom i operativni sustav za slučaj nesreće.

Članovi tih znanstvenih vijeća zaključili su da bi trebalo provesti dodatna istraživanja fizičkih i hidrodinamičkih svojstva istočnoga Jadrana kako bi se dobio hidrodinamički model, koji bi omogućio predviđanje događaja nakon nesreće, kao i brza zaštita područja.

Ističu kako treba organizirati i praćenje u obalnome području hrvatskoga Jadrana osiguravanjem dodatnih sredstava za nacionalni Projekt Jadran te organizirati službu za kontrolu balastnih voda bez obzira na metodologiju njihova tretiranja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na sastanku je razmotreno i stanje okoliša u hrvatskome dijelu Jadrana u odnosu na industriju, turizam, promet, marikultura, ribarstvo i urbanizaciju.

Posebna je pozornost posvećena problematici balastnih voda tankera i zaključeno da trgovački brodovi mogu u balastnim vodama prenijeti morske organizme iz drugih bioprovincija različitih taksonomskih kategorija u Jadran, gdje ne obitavaju.

Kako se ističe Hrvatska treba prihvatiti međudržavni Globalni program za postupanje s balastnim vodama i Konvenciju o balastnim vodama te uskladiti zakonodavstvo i pravila sa zakonodavstvom Europske unije.

Vijeća zahtijevaju da brodovi koji u Jadran stižu iz Sredozemlja mijenjaju balastne vode u zapadnome dijelu Jonskoga mora u području južno od Calabrije i istočno od Sicilije, najmanje 50 nautičkih milja od obale u području s dubinom od 2000 do 3000 metar koje je u hidrodinamičkome pogledu izolirano od Jadranskoga mora te najmanje 50 nautičkih milja zapadno od otoka Kefallinije

Brodarstvo u Hrvatskoj treba pratiti standarde za tretman balastnih voda u vožnji i nova tehnološka rješenja kako bi se nakon 2012. prilagodilo svjetskoj pomorskoj konkurenciji, odnosno zemljama koje su prihvatile standarde, stoji u priopćenju.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara