JAVNA rasprava o uvođenju vijeća ili ombudsmana za medije u hrvatski pravni i medijski prostor, koja je počela ove godine u Međunarodnom obrazovnom centru za novinare Hrvatskoga novinarskog društva u Opatiji ICEJ, nastavit će se početkom iduće godine, a u nju će se uključiti njemački i švedski stručnjaci, najavljuje ICEJ i njemačka Zaklada Konrada Adenauera.

Ove su godine, uz potporu i pomoć Zaklade Konrada Adenauera i predstavnika Njemačkoga novinskog vijeća (Presserath), održane četiri radionice sa svrhom stvaranja modela primjerenog hrvatskim profesionalno-etičkim prilikama, to jest neprilikama. U raspravama su sudjelovali predstavnici novinarskih udruga i udruga medijskih poslodavaca, te civilnih udruga i vjerskih glasila.

Načelno su se svi složili da treba ozbiljno poraditi na, kako je rekao član Vijeća za medije HHO-a Geza Stantić, "stvaranju etičkog imuniteta naših medija". No, Stantić smatra da i nakon četiri radionice ostaje dvojba treba li Hrvatskoj vijeće za medije, ombudsman ili oboje.

Direktor ICEJ-a Stjepan Malović najavio je da će, kad je riječ o rješavanju te dvojbe, u nastavku rasprave iduće godine pokušati pomoći njemački i švedski medijski i pravni stručnjaci, koji u svojim zemljama imaju dugogodišnje iskustvo s vijećima i ombudsmanima.

U Švedskoj se novinarskom etikom bave i Vijeće za novinstvo i ombudsman. Ombudsman prima pritužbe i nastoji odmah postići zadovoljštinu za oštećenika, a ako u tome ne uspije, obraća se Vijeću, koje objavljuje prijekore i izriče novčane kazne. Za taj se model zauzeo član Vijeća za medije HHO-a Božo Novak.

U Njemačkoj, pak, od godine 1955. djeluje Novinsko vijeće (Presserath), osnovano radi zaštite "poštenog i čistog novinarstva". Vijeće čini po deset predstavnika novinarskih i nakladničkih udruga. Najblaža kazna je opomena, koja se priopćava internim pismom s molbom da se ubuduće izbjegavaju uočene pogreške. Stroža kazna je prigovor koji se izriče interno, ali u oštrijem tonu. Za najteže prekršaje etičkog kodeksa predviđen je prijekor koji se priopćava javnosti, što znači da su ga mediji dužni objaviti. Vijeće svake godine objavljuje i zbornik odluka kao svojevrsni praktični vodič kroz profesionalnu etiku.

Na jednoj radionici predsjednik HUP-ove Udruge novinskih izdavača Ante Gavranović upozorio je na tehničke, novčane i pravne probleme vezane uz osnutak vijeća za medije u Hrvatskoj. Po njegovu mišljenju, oni koji bi se za zadovoljštinu obraćali vijeću, automatski bi gubili pravo da to isto traže na sudu. On smatra da bi osnutkom tog vijeća Vijeće časti HND-a izgubilo dosadašnju ulogu.

Odgovor na pitanje za kakvu će se vrstu etičke samoregulacije odlučiti hrvatsko novinstvo mogla bi dati godina 2005.