Tri školska sindikata nezadovoljna prošlogodišnjim Sporazumom o plaćama u prosvjeti

DANAS je u prostorijama Hrvatskog školskog sindikata "Preporod" održana konferencija za novinare sa ciljem da se javnosti predoče stvarne posljedice Sporazuma koji je s Vladom potpisan 25. studenog prošle godine, te da se prosvjetni djelatnici pozovu na potpisivanje peticije za raskid sporazuma.

Glavni cilj spornog Sporazuma bio je smanjiti zaostajanje plaća u prosvjeti za ostalim plaćama u javnim službama. Međutim, realno gledajući, dodatak od 2% u odnosu na ostale, ne samo da nije uspio smanjiti zaostajanje, nego ono i dalje raste.

Zanimljivo je kako oni koji su potpisivali Sporazum nisu uspjeli shvatiti da će minimalna stopa porasta u odnosu na ostale rezultirati daljnjim zaostajanjem s obzirom na prvotne razlike u visini plaće.

"Sporazum je zaživio u svim svojim segmentima, osim onoga koji se odnosi na dodatak plaćama. Trenutno imamo 9 i pol tisuća zaposlenih u školama koji će prije otići u mirovinu nego što sporazum u potpunosti zaživi." - rekao je Željko Stipić, predsjednik sindikata "Preporod".

"U školama nikad nije bilo toliko malodušja. Prosvjetni djelatnici masovno napuštaju sindikate. U prošlosti je uvijek tinjala neka vražja nada da će se nešto promijeniti, ali sada je gotovo više i nema." - nastavio je Stipić.

"A što su sindikati dobili potpisivanjem ovog Sporazuma? Osigurali su sebi da jedini mogu sudjelovati u daljnjim trgovinama, ne samo u ovoj. Žele da ne bude svjedoka, jer ne možeš trgovati dok o tome kraj tebe netko svjedoči." - rekao je Stipić.

Marko Ružić, čelnik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu, rekao je: "Nominalna razlika je povećana, osnovni cilj smanjenja zaostajanja nije postignut. 2% dodatka je podcjenjivačko."

"Sporazum treba raskinuti i pokrenuti nove pregovore kojima će se postići sporazum koji će konačno ostvariti cilj." - dodao je Ružić.

"Želimo suradnju sa sindikatima, jer ovaj Sporazum je zaista nakaradan i ide na štetu svima." - kazala je Anita Car, predsjednica Sindikata zaposlenih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama Hrvatske.

Stipić se složio kako su niske plaće demotivirajuće za nastavnike te kako bi bilo poticajno za njih da im se uvede i dodatna naknada za postignute uspjehe, no napomenuo je kako je prvotni cilj postići da osnovna plaća prestane zaostajati za ostalim plaćama u javnim službama.

I.M.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara