Foto: Hina

KRAJEM trećeg tromjesečja 2015. godine, dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države, iznosio je 286 milijardi kuna ili 85,9 posto BDP-a.
Krajem prošlogodišnjeg rujna ukupni javni dug bio za 1,4 milijardi kuna (0,5 posto) niži u odnosu na kolovoz dok je u usporedbi s istim mjesecom 2014. viši za 15,9 milijardi kuna odnosno 5,9 posto.

Također, u usporedbi s koncem 2014. zabilježio je rast za 6,4 milijarde kuna (2,3 posto), navode analitičari RBA.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem rujna prošle godine oko 161,7 milijardi kuna (56,5 posto javnog duga) odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice dok se 104,6 milijardi kuna (36,6%) odnosi na državne obveze po kreditima. Ostatak od 19,9 milijardi kuna (7%) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.

Zaustavljanje rasta javnog duga ključni zadatak nove vlade

"U iščekivanju programa nove Vlade očekujemo da će zaustavljanje rasta tj. neodrživog trenda kretanja javnog duga biti jedna od ključnih točaka u procesu fiskalne konsolidacije. Na opasnosti od tzv. učinka 'grude snijega' upozoravaju i posljednji podaci Ministarstva financija prema kojima su rashodi za kamate (na razini konsolidiranog središnjeg proračuna) u razdoblju od prvih jedanaest mjeseci prošle godine premašili iznos od 10,7 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, porasli su za gotovo 982 milijuna kuna rastući po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 10,1 posto", komentiraju analitičari RBA.