U božićnoj noći sonda Huygens odvaja se od Cassinija i kreće prema Titanu

U božićnoj noći sonda Huygens odvaja se od Cassinija i kreće prema Titanu
NAKON sedmogodišnjega putovanja europska sonda Huygens trebala bi se u božićnoj noći odvojiti od orbitera Cassinija i krenuti na put prema Titanu, tajnovitom Saturnovu mjesecu 1,25 milijardi kilometara udaljenom od Zemlje, do kojega bi trebala stići 14. siječnja.

NASA-in orbiter Cassini, koji je 17. prosinca ušao u Titanovu putanju, izbacit će u subotu oko 5 sati ujutro modul Huygens koji će se od matičnoga broda udaljiti brzinom od 35 cm u sekundi i sedam puta okrenuti oko svoje osi kako bi zadržao putanju prema Titanu.

Samo odvajanje neće se moći promatrati u realnom vremenu. "Morat ćemo pričekati da orbiter ponovno bude u mogućnosti usmjeriti antenu prema Zemlji kako bi nam prenio podatke zabilježene tijekom odvajanja", rekli su iz Europske svemirske agencije (ESA). Konačni podaci o odvajanju bit će poznati tijekom dana 25. prosinca.

Tri dana nakon odvajanja, 28. prosinca, Cassini će napustiti Titanovu putanju i krenuti u četverogodišnju misiju oko Saturna.

Od 25. prosinca do trenutka otvaranja Huygensova padobrana nakon ulaska u Titanovu atmosferu 14. siječnja, dvije svemirske letjelice neće međusobno komunicirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Huygensovi instrumenti mirovat će sve do spuštanja na Titan. Slijetanje bi trebalo trajati dva sata i petnaest minuta, a svi podaci o njegovu slijetanju stići će na Zemlju nekoliko sati kasnije, preko Cassinija i NASA-ina centara u Pasadeni, sve do Tehničkog centra ESA-e u Darmstadtu u Njemačkoj.

Preživi li sonda Huygens, koja nema uređaje za slijetanje, sudar s površinom Titana, za koju se ne zna je li tekuća ili kruta, moći će komunicirati još najviše dva sata prije nego što se sve veze prekinu.

Huygens će biti prva sonda koja će ispitati okoliš za koji znanstvenici pretpostavljaju da je sličan atmosferi Zemlje prije nego što se na njoj pojavio život, prije 3,8 milijardi godina.

Misija Cassini-Huygens zajednički je projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije, vrijedna je 3,2 milijarde dolara, a na izradi projekta i sonde radilo je 260 znanstvenika iz SAD-a i 17 europskih zemalja.

Sonda Cassini-Huygens, koja je lansirana u svemir 15. listopada 1997., dobila je ime po astronomima iz 17. stoljeća: Francuzu Jean-Dominiqueu Cassiniju, ravnatelju pariške zvjezdarnice koji je otkrio Saturnove mjesece i podjelu njegovih prstena te Nizozemcu Christiaanu Huyguensu koji je otkrio prstenove.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara