U Bruxellesu počinje screening za poglavlje poljoprivreda i ruralni razvoj

PROVJERA usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim za najopsežnije i jedno od najtežih poglavlja u pregovorima o članstvu u EU-u poglavlje poljoprivreda i ruralni razvoj počinje u ponedjeljak u Bruxellesu.

Stotinjak hrvatskih stručnjaka i pregovarača za to poglavlje, zajedno s kolegama iz Turske, cijeli tjedan će imati sastanke s predstavnicima Europske komisije, koji će im objašnjavati europsku pravnu stečevinu vezanu uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Riječ je o prvoj fazi screeninga za poglavlje poljoprivrede i ruralnog razvoja, tzv. eksplanatornom sastanku.

Poljoprivreda je u isključivoj nadležnosti Europske unije. Europska Zajednička poljoprivredna politika (CAP) regulirana je brojnim obvezujućim pravilima, koja će Hrvatska morati usvojiti i osigurati njihovu provedbu kako bi se mogla suočiti s konkurentskim pritiskom unutar EU-a i osigurati primjerene uvjete života na ruralnim područjima. Gotovo polovica europskog proračuna otpada na Zajedničku poljoprivrednu politiku.

Na poljoprivredu otpada 10 posto BDP-a u Hrvatskoj, a procjenjuje se da približno pola milijuna ljudi živi na poljoprivrednim gospodarstvima, a deset posto radno sposobnog stanovništva ostvaruje dohodak od te djelatnosti.

Na tom području Hrvatska ne kreće od nule, jer je posljednjih nekoliko godina doneseno nekoliko krovnih zakona kojima se regulira poljoprivredna djelatnost, ali je preostalo još dosta posla u donošenju podzakonskih propisa i prilagodbi stručno-tehničkim pravilima i propisima.

Još uvijek postoji niz mjera hrvatske poljoprivredne politike koje su u neskladu s pravnom stečevinom Europske unije.

Najviše posla bit će kod usklađivanja sustava državnih potpora, koji se bitno razlikuje od europskog. U vezi s tim, morat će se uspostaviti tijela koja će voditi računa o raspodjeli subvencija. Isto tako, morat će se izvršiti standardizacija objekata, uspostaviti sustav nadzora u poljoprivredi, te pojačati granične veterinarske inspekcije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatska će u okviru poglavlja morati izraditi program za ruralni razvitak, na što Europska unija u posljednje vrijeme usmjerava veliku pozornost. Sve se više sredstava usmjerava na mala obiteljska gospodarstva, koji su važan element očuvanja i razvoja sela.

Počinje druga faza screeninga za tržišno natjecanje

Druga faza screeninga za poglavlje tržišnog natjecanja, na kojoj će hrvatska strana predstaviti Europskoj komisiji u čemu se hrvatsko zakonodavstvo razlikuje od europskog na tom području, počinje također danas u Bruxellesu.

Prva faza screeninga za tržišno natjecanje, četvrto od ukupno 35 poglavlja, održana je 8. studenoga, a hrvatski pregovarač za to područje Olgica Spevec kazala je tada da Hrvatska kroz primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju posljednjih godina prilagođavala svoje zakonodavstvo europskom, kao i njegovu provedbu.

Tržišno natjecanje obuhvaća politiku tržišnog natjecanja u užem smislu (anti-trust) i kontrolu državnih potpora. Pravila tržišnog natjecanja izravno se provode na području EU-a, a države članice su dužne u potpunosti surađivati s Europskom komisijom u provedbi tih pravila.

Europsko zakonodavstvo na tom području obuhvaća pravila i postupke za suzbijanje protutržišnog djelovanja poduzeća te za sprečavanje vlada u davanju državnih potpora koje narušavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Europska unija vrlo oprezno pristupa državnim potporama, jer one mogu narušiti trgovinu među zemljama članicama. U slučajevima kada i ako se odobravaju preferiraju se tzv. "horizontalne potpore" koje se daju za istraživanje i razvoj, malo i srednje poduzetništvo, zaštitu okoliša, poticanje zapošljavanja i one potpore koje su daju siromašnijim regijama u EU-u.

Olgica Spevec je nakon prve faze istaknula da pitanje državnih potpora u Hrvatskoj nije bilo regulirano sve do 2003. godine, a u posljednje dvije godine to se počelo postupno mijenjati iako još uvijek najveći dio potpora ide za pojedine gospodarske sektore ili kompanije.

Velike su razlike i u visini i u strukturi državnih potpora između Hrvatske i EU i Hrvatska će morati postupno smanjivati potpore posebnim gospodarskim sektorima, primjerice brodogradnji i čeličnoj industriji, i preusmjeravati ih prema horizontalnim ciljevima, koji daju bolji ekonomski učinak.

Hrvatska upravo ovih dana mijenja Zakon o državnim potporama iz 2003.godine.

Središnju ulogu u provedbi zakona ima Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kao neovisno tijelo zaduženo za primjenu pravila tržišnog natjecanja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara