U Hrvatski sabor može se i bez skupe izborne kampanje

POZNATO je da novac nije dovoljan za uspjeh na izborima, a hrvatski umirovljenici dokazali su da je on moguć gotovo bez uložene kune i uz izostanak medijske potpore.

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), najveće iznenađenje izbora održanih 23. studenoga, osvojila je tri mandata u parlamentu a da nije platila ni jednu televizijsku promidžbenu poruku.

I ne samo to. O aktivnostima te stranke HTV nije izvijestio ni u jednoj informativnoj emisiji, stoji u izvješću Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) o rezultatima istraživanja "Mediji i izbori 2003".

Isti slučaj je i s Hrvatskom demokratskom seljačkom strankom (HDSS) na čijoj je listi u Hrvatski sabor ušao Ivo Lončar. Razlika je u tome što je Lončar svoju promidžbu imao prilike voditi i zadnje četiri godine kao saborski zastupnik.

S druge strane, od onih koji nisu ušli u Hrvatski sabor najviše je potrošila koalicija Hrvatskog bloka (HB) i Hrvatskog istinskog preporoda (HIP) koja je platila 100 promidžbenih poruka na televiziji.

Također, HSU i HDSS su u ukupnom broju priloga objavljenih u tisku četiri puta bili manje zastupljeni od koalicije HB-HIP, koju su predvodili Ivić Pašalić i Miroslav Tuđman.

Od nezavisnih lista u televizijsku promidžbu su najviše utrošili povratnik iz SAD-a Boris Mikšić i donedavni SDP-ovac Zdravko Tomac, ali im to nije i osiguralo ulazak u Hrvatski sabor, stoji u istraživanju koje je HHO proveo uz potporu Misije OESS-a u Hrvatskoj.

Istraživanje je obuhvatilo dvije nacionalne televizijske postaje (HTV i Nova TV), Hrvatski i Obiteljski radio, te šest dnevnih novina prije i za vrijeme službene izborne promidžbe. U razdoblju koje je HHO pratio emitirana su 1622 priloga ili više od 32 sata televizijskog programa.

Pobjednica izbora, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), je na reklame na HRT-u za kampanje potrošio 5,1 milijun kuna, odnosno 1,6 milijuna kuna više nego što je najavljivala. Socijaldemokratska partija (SDP), donedavno vladajuća a sada najjača oporbena stranka, potrošila je dva i pol puta manje - 2,1 milijun kuna.

Najviše vremena na televiziji kupio je HDZ (37 posto), zatim SDP koji je bio u raznim koalicijama s još tri stranke (16 posto), sa 10 posto slijedi ih Hrvatska narodna stranka, koja je bila u koalicijama s još dvije stranke, HSS sa 8 posto, koalicija HSLS-a i DC-a 6 posto i HSP sa 2,7 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I na Novoj TV i na HTV-u najviše tzv. uredničkih priloga odnosilo se na SDP i njegove koalicijske partnere, a ta je prednost ostvarena izvještavanjem o radu dužnosnika Vlade. Od 43 priloga emitiranih na HTV-u o toj koaliciji, 29 je bilo o radu Vlade. Na Novoj TV se u 40 od 78 priloga izvještavalo o radu ministara koalicije.

Na obje televizije najzastupljenije teme bile su ekonomija i stranačke izborne borbe.

SDP i njegovi koalicijski partneri bili su po broju priloga najzastupljeniji u programu Hrvatskog i Obiteljskog radija, no po broju sekundi izravnog govora SDP i HDZ su bili podjednaki.

Helsinški odbor ocjenjuje u izvješću da su dnevni tisak i nacionalni elektronički mediji uglavnom korektno i neutralno pratili izbornu promidžbu.

Kampanja na obje televizije izgledala je vrlo pristojno, a u najvećem broju priloga izvještavalo se neutralno. Izborna je utakmica bila poštena, no i potpuno neatraktivna zbog pravila o praćenju izborne promidžbe koja je Sabor propisao za elektroničke medije s nacionalnom koncesijom. Tih se pravila Nova TV nije pridržavala, iako je i Državno izborno povjerenstvo dalo mišljenje da je na to obvezna.

Dnevni je tisak, po ocjeni HHO-a, korektno pratio kampanju. U vrijeme službene izborne kampanje stranke vladajuće koalicije i stranke oporbe bile su podjednako prisutne u tisku, no ipak su se po broju priloga izdvojili HDZ i SDP. Površina tih priloga je pak bila dvostruko veća u korist HDZ-a.

Glas Slavonije i Večernji list prednjačili su s negativnim prilozima o sada već bivšoj vladajućoj koaliciji SDP-a, Libre, LS-a i IDS-a, dok su Novi list, Slobodna Dalmacija i Vjesnik objavili najviše priloga u kojima je negativno označen HDZ.

Izbori su bili najzastupljenija tema u tisku, a potom slijede gospodarstvo, međustranački odnosi, unutarnja i vanjska politika, školstvo, kultura i znanost, dok su gotovo sasvim nestale tzv. državotvorne teme, te teme o Domovinskom ratu i Haškom sudu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara