U Hrvatskoj nedostaje 229 liječnika i 320 stomatologa u mreži primarne zdravstvene zaštite, pa je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) raspisao trajni natječaj za popunjavanje tih mjesta.

Natječajem raspisanim početkom godine želi se osigurati jednaka dostupnost zdravstvene zaštite, prije svega u manje naseljenim područjima, gdje na tisuću stanovnika dolaze samo jedan do dva liječnika.

U urbanim sredinama na tisuću stanovnika dolaze četiri liječnika, a te regije istodobno bilježe i najveći broj nezaposlenih liječnika, stoji u izvješću Ministarstva zdravstva o provedbi reforme od 2000. do 2003. Liječnika je najviše u Zagrebu, Splitu i Rijeci, dok u većini županija postoji potreba za većim brojem liječnika nego ih je prijavljeno na županijskim zavodima za zapošljavanje.

Svaki liječnik da bi dobio dozvolu za samostalni rad mora prethodno obaviti godinu dana pripravničkog staža, za što je u sadašnjoj situaciji vrlo teško pronaći mjesto, te nakon stažiranja položiti državni ispit.

Krajem prošle godine na zavodu za zapošljavanje bilo je 695 liječnika, od kojih je 170 položilo državni ispit. Od 298 registriranih nezaposlenih stomatologa, 131 je položio državni ispit.

Radi poticanja njihovog zapošljavanja, granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvo, čije se potpisivanje očekuje, uvodi se obveza da se liječnicima po završetku fakulteta omogući stažiranje u roku od četiri do šest mjeseci. Ono bi im bilo plaćeno, što sada nije slučaj.

U zdravstvu radi oko 67 tisuća ljudi, među kojima je 10 tisuća liječnika. Analizom broja zaposlenih Ministarstvo zdravstva utvrdilo je višak nezdravstvenog osoblja, oko 2.500 ljudi, koji su uprave zdravstvenih ustanova dužne zbrinuti.

Cilj je smanjenje broja zaposlenika s nižom spremom te administrativno-tehničkog osoblja uz porast broja zaposlenih liječnika, stomatologa, farmaceuta i djelatnika više spreme.

U strukturi zaposlenih prema stupnju stručne spreme najviše je onih sa srednjom (36 posto), dok liječnici čine 15,9 posto zaposlenih.

Prema podacima Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika dolazi 258 liječnika, no po podacima Hrvatske liječničke komore, odobrenje za samostalni rad posjeduje skoro 14 tisuća liječnika. Prema tim podacima, na 100 tisuća stanovnika dolazi 315 liječnika.

Najviše liječnika radi u bolničkom sustavu (54 posto), u domovima zdravlja zaposleno je njih 11 posto, u ordinacijama u zakupu 19 posto, u privatnim ordinacijama 7 posto, a u državnim zavodima 4,4 posto.

Važan dio zdravstvene reforme odnosi se i na promjene u sestrinskoj službi budući da medicinske sestre čine više od 70 posto zaposlenih u tom sustavu.

Po podacima Ministarstva zdravstva, Hrvatskoj nedostaje 2.000 viših sestara te određeni broj sestara u primarnoj zaštiti. I njihovo je zaposlenje predviđeno natječajem.

Na jednog liječnika dolaze dvije medicinske sestre, što je ispod prosjeka u europskim zemljama gdje na jednog liječnika dolaze četiri sestre, podaci su Ministarstva zdravstva.