U prometnim su nesrećama na hrvatskim cestama 2003. poginule 753 osobe, što je 114 osoba više nego 2002., pri čemu je znatno više stradalo muškaraca nego žena.

Udio poginulih u prometnim nesrećama u usporedbi s ukupno umrlima 2003. bio je 1,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Od ukupna broja poginulih u lanjskim prometnim nesrećama 581 osoba ili čak 77,2 posto bili su muškarci, a samo 22,8 posto ili 172 osobe žene.

Najviše je osoba, 74,6 posto ili 562 poginulo u prometnim nesrećama u prijevoznim sredstvima, a na drugom su mjestu stradali pješaci, kojih je lani poginulo 108. U željezničkim nesrećama poginulo je lani 25, a u nesrećama u nemotornim vozilima 53 osobe.

Vodeća županija po broju poginulih u prometnim nesrećama lani je bio grad Zagreb s 84 poginule osobe, na drugom mjestu je Osječko-baranjska županija sa 78, a na trećem Splitsko-dalmatinska županija sa 66 poginulih osoba.

Gledano po dobi na hrvatskim cestama lani su najviše ginule mlađe osobe, u dobi između 20 i 24 godine, odnosno ukupno 89. Na drugom mjestu su osobe u dobi od 75 i više godina, kojih je lani u prometnim nesrećama poginulo 63. Zabrinjava podatak da je u dobi od 15 do 19 godina poginula čak 61 osoba, u dobi kad se počinju polagati vozački ispiti.

Najkritičniji je mjesec srpanj u kojem je najviše poginulih u prometnim nesrećama - 11,9 posto ukupno poginulih u tim nesrećama - a najmanje je poginulih u veljači, 4,6 posto.

Najviše je pješaka stradalo pak u studenom, 13,9, a najmanje u svibnju, 3,7 posto.

(Hina) xnz yvkn