U utorak stupa na snagu američki zakon o obustavi vojne pomoći
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZAKON o ukidanju američke vojne pomoći zemljama koje nisu željele potpisati bilateralni sporazum sa SADom o neizručenju američkih državljana novouspostavljenom Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) među kojima je i Hrvatska stupa na snagu u utorak, 1. srpnja.
Hrvatska je na pregovorima s američkim izaslanstvom, održanim u Zagrebu sredinom lipnja, odbila potpisati sporazum o neizručenju Amerikanaca, te joj sada prijeti gubitak američke vojne pomoći u vrijednosti od 19 milijuna dolara.
Američki State Department priopćio je ranije da bi zemlje koje do 1. srpnja ne potpišu sporazum, mogle, prema Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), izgubiti američku vojnu pomoć.
Sjedinjene Države dosada su potpisale bilateralne sporazume o neizručivanju Amerikanaca ICC-u sa četrdesetak zemalja, među kojima su i BiH, Albanija i Rumunjska.
SAD nije član ICC-a i strahuje od mogućnosti da bi se Sud mogao iskoristiti za politički motivirane progone američkih državljana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Od posljedica Zakona izuzete su zemlje NATO-a, američki saveznici i Tajvan.
Američki predsjednik također se može odreći prava primjene posljedica ovoga zakona ako ocijeni da je to u američkom nacionalnom interesu.
Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je ranije da treba pričekati 1. srpnja kako bi se vidjelo koje su zemlje potpisale, a koje nisu, kao i na koje će zemlje biti primijenjena mogućnost da budu izuzete od posljedica ukidanja vojne pomoći.
Na pregovorima hrvatskog i američkog izaslanstva sredinom lipnja, hrvatska strana nije željela potpisati sporazum koji joj je bio prezentiran, te je predložila dodatne pregovore i postizanje novog bilateralnog sporazuma.
Glavni hrvatski pregovarač, zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, kazao je da Hrvatska iz političkih i pravnih razloga ne može potpisati sporazum, ali je dodao kako Hrvatska SAD-u može dati dodatnu zaštitu potpisivanjem bilateralnih ugovora koji bi bili osnova da se pojedinci iz SAD-a izruče Washingtonu, a ne ICC-u.
On je kazao da je američka strana pokazala razumijevanje za hrvatska stajališta, te izrazio nadu da bi se razlike u stajalištima mogle prevladati.
Nakon pregovora je najavljeno da će se oni nastaviti, ali nije precizirano kada će se to dogoditi.
Hrvatska Vlada ni Ministarstvo vanjskih poslova nisu u ponedjeljak na upit Hine mogli dati informacije vezane uz sutrašnje istjecanje roka, a odgovor se nije mogao dobiti ni od američkog veleleposlanstva.
Jedan je dužnosnik američkog Kongresa u petak najavio da bi ukidanje američke vojne pomoći, unatoč nepotpisivanju sporazuma s SAD-om, mogle izbjeći buduće članice NATO-a iz istočne Europe ukoliko Kongres usvoji zakon kojim se od sankcija izuzimaju i zemlje pred uključenjem u taj savez.
Takav prijedlog bi proširio izuzeće od ASPA i na sedam istočnoeuropskih zemalja koje trebaju ući u NATO 2004. - Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Litvu, Latviju i Estoniju -osiguravajući im isti odnos kao i prema članicama Saveza.
Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu, prvo svjetsko tijelo nadležno za suđenja za ratne zločine, počelo je s radom sredinom lipnja svečanom prisegom glavnoga tužitelja Luisa Morena Ocampa.
Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002.
Rimski statut, kojim je ICC osnovan, dosad je ratificiralo 90 zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139.
Američki predsjednik Bill Clinton također je potpisao sporazum, ali je vlada predsjednika Georgea W. Busha poništila taj potpis u svibnju prošle godine, naznačujući u pismu glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu da SAD neće ratificirati sporazum i da nemaju zakonskih obveza koje proizilaze iz potpisivanja.
Osim SAD-a, ICC nisu prihvatile Rusija i Kina.
Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s pojedinim državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u, izvor je spora između jedine preostale svjetske velesile i Europske unije, koja snažno, financijski i politički, podupire ICC.
Hrvatska je na pregovorima s američkim izaslanstvom, održanim u Zagrebu sredinom lipnja, odbila potpisati sporazum o neizručenju Amerikanaca, te joj sada prijeti gubitak američke vojne pomoći u vrijednosti od 19 milijuna dolara.
Američki State Department priopćio je ranije da bi zemlje koje do 1. srpnja ne potpišu sporazum, mogle, prema Zakonu o zaštiti pripadnika američkih oružanih snaga (ASPA), izgubiti američku vojnu pomoć.
Sjedinjene Države dosada su potpisale bilateralne sporazume o neizručivanju Amerikanaca ICC-u sa četrdesetak zemalja, među kojima su i BiH, Albanija i Rumunjska.
SAD nije član ICC-a i strahuje od mogućnosti da bi se Sud mogao iskoristiti za politički motivirane progone američkih državljana.
Od posljedica Zakona izuzete su zemlje NATO-a, američki saveznici i Tajvan.
Američki predsjednik također se može odreći prava primjene posljedica ovoga zakona ako ocijeni da je to u američkom nacionalnom interesu.
Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher rekao je ranije da treba pričekati 1. srpnja kako bi se vidjelo koje su zemlje potpisale, a koje nisu, kao i na koje će zemlje biti primijenjena mogućnost da budu izuzete od posljedica ukidanja vojne pomoći.
Na pregovorima hrvatskog i američkog izaslanstva sredinom lipnja, hrvatska strana nije željela potpisati sporazum koji joj je bio prezentiran, te je predložila dodatne pregovore i postizanje novog bilateralnog sporazuma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Glavni hrvatski pregovarač, zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, kazao je da Hrvatska iz političkih i pravnih razloga ne može potpisati sporazum, ali je dodao kako Hrvatska SAD-u može dati dodatnu zaštitu potpisivanjem bilateralnih ugovora koji bi bili osnova da se pojedinci iz SAD-a izruče Washingtonu, a ne ICC-u.
On je kazao da je američka strana pokazala razumijevanje za hrvatska stajališta, te izrazio nadu da bi se razlike u stajalištima mogle prevladati.
Nakon pregovora je najavljeno da će se oni nastaviti, ali nije precizirano kada će se to dogoditi.
Hrvatska Vlada ni Ministarstvo vanjskih poslova nisu u ponedjeljak na upit Hine mogli dati informacije vezane uz sutrašnje istjecanje roka, a odgovor se nije mogao dobiti ni od američkog veleleposlanstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedan je dužnosnik američkog Kongresa u petak najavio da bi ukidanje američke vojne pomoći, unatoč nepotpisivanju sporazuma s SAD-om, mogle izbjeći buduće članice NATO-a iz istočne Europe ukoliko Kongres usvoji zakon kojim se od sankcija izuzimaju i zemlje pred uključenjem u taj savez.
Takav prijedlog bi proširio izuzeće od ASPA i na sedam istočnoeuropskih zemalja koje trebaju ući u NATO 2004. - Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju, Litvu, Latviju i Estoniju -osiguravajući im isti odnos kao i prema članicama Saveza.
Međunarodni kazneni sud (ICC) u Den Haagu, prvo svjetsko tijelo nadležno za suđenja za ratne zločine, počelo je s radom sredinom lipnja svečanom prisegom glavnoga tužitelja Luisa Morena Ocampa.
Jedini stalni svjetski sud nadležan je suditi individualnu odgovornost za ratne zločine, uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i agresiju, ali samo za zločine počinjene nakon stupanja Rimskog statuta na snagu, 1. srpnja 2002.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rimski statut, kojim je ICC osnovan, dosad je ratificiralo 90 zemalja, među njima i Hrvatska, a potpisalo ga je njih 139.
Američki predsjednik Bill Clinton također je potpisao sporazum, ali je vlada predsjednika Georgea W. Busha poništila taj potpis u svibnju prošle godine, naznačujući u pismu glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu da SAD neće ratificirati sporazum i da nemaju zakonskih obveza koje proizilaze iz potpisivanja.
Osim SAD-a, ICC nisu prihvatile Rusija i Kina.
Upravo stajalište SAD-a, koji nastoji bilateralnim sporazumima s pojedinim državama ishoditi izuzeće američkih državljana od izručenja ICC-u, izvor je spora između jedine preostale svjetske velesile i Europske unije, koja snažno, financijski i politički, podupire ICC.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati