U Zagrebu obilježena 86. obljetnica prosinačkih žrtava
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U povodu 86. obljetnice prosinačkih žrtava, stradalih tijekom prosvjeda u Zagrebu protiv ujedinjenja sa Srbijom kad je u njih pucala garda lojalna srpskoj dinastiji Karađorđević, danas je održana sveta misa i položeno cvijeće kod spomen ploče na Trgu bana Jelačića.
Misu u Crkvi sv. Franjea na Kaptolu predvodio je fra Bonaventura Duda, a nakon toga su predstavnici društva Hrvatski domobran položili vijence i zapalili svijeće kod spomen ploče, postavljene u organizaciji Društva prošle godine na zgradi na Trgu Bana Jelačića broj 11.
Prosinačke žrtve naziv je za krvavo gušenje protujugoslavenskih manifestacija 5. prosinca 1918. u središtu Zagreba, nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. i proglašenja ujedinjenja sa Srbijom.
Događaj od 5. prosinca ostao je zapisan u hrvatskoj povijesti kao prva otvorena reakcija protiv novostvorene jugoslavenske države. Službeno izvješće kazuje kako je u sukobu poginulo 13, a ranjeno 17 ljudi, no društvo Hrvatski domobran navodi i druge podatke, prema kojima je ubijeno 20-tak ljudi, a nepoznat je broj ranjenih.
Toga dana je veći broj hrvatskih vojnika 25. i 53. pješačke domobranske pukovnije izašao iz vojarni i pošao gradom manifestirati za Hrvatsku Republiku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Redarstveni povjerenik Grga Angjelinović smjestio je na neke kuće na Jelačićevu trgu svoje ljude, koji su otvorili vatru iz strojnica čim su hrvatski vojnici stigli na Jelačićev trg. Borbe su trajale do prvog sumraka.
Idućih dana većina Hrvata uklonjena je s važnijih mjesta u vojsci. Stara vojska je razoružana i pod patronatom srbijanske vojske reorganizirana kao jedinstvena vojska Kraljevine SHS-a.
(Hina) xat/aš yjn
Misu u Crkvi sv. Franjea na Kaptolu predvodio je fra Bonaventura Duda, a nakon toga su predstavnici društva Hrvatski domobran položili vijence i zapalili svijeće kod spomen ploče, postavljene u organizaciji Društva prošle godine na zgradi na Trgu Bana Jelačića broj 11.
Prosinačke žrtve naziv je za krvavo gušenje protujugoslavenskih manifestacija 5. prosinca 1918. u središtu Zagreba, nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. i proglašenja ujedinjenja sa Srbijom.
Događaj od 5. prosinca ostao je zapisan u hrvatskoj povijesti kao prva otvorena reakcija protiv novostvorene jugoslavenske države. Službeno izvješće kazuje kako je u sukobu poginulo 13, a ranjeno 17 ljudi, no društvo Hrvatski domobran navodi i druge podatke, prema kojima je ubijeno 20-tak ljudi, a nepoznat je broj ranjenih.
Toga dana je veći broj hrvatskih vojnika 25. i 53. pješačke domobranske pukovnije izašao iz vojarni i pošao gradom manifestirati za Hrvatsku Republiku.
Idućih dana većina Hrvata uklonjena je s važnijih mjesta u vojsci. Stara vojska je razoružana i pod patronatom srbijanske vojske reorganizirana kao jedinstvena vojska Kraljevine SHS-a.
(Hina) xat/aš yjn
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati