U Zagrebu otkriveno poprsje Slavoljuba Penkale
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POPRSJE izumitelja Eduarda Slavoljuba Penkale (1871.-1922.) otkriveno je danas u Parku velikana hrvatskog prirodoslovlja zagrebačkog Tehničkog muzeja.
Penkalino poprsje, rad akademske kiparice Linde Milić Kršnjavi, otkrio je izumiteljev sin - Krunoslav Penkala, koji je zahvalio svima koji su proučavali, pisali i popularizirali rad njegova oca, koji je nadišao granice Hrvatske i postao svjetsko dobro.
Slavoljub Penkala, kemičar i izumitelj, sve je svoje izume ostvario u Zagrebu. Patentirao je osamdesetak izuma, a najpoznatiji je po automatskoj mehaničkoj olovci, nalivperu, knipsu (držaču olovke i nalivpera) i rotacijskoj četkici za pranje zuba.
Patentirao je sredstvo za uništavanje gamadi, deterdžent za pranje rublja, termosbocu i termofor te sustav za mjerenje protoka tekućine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Usavršio je gramofonsku iglu, izumio masu za lijevanje gramofonskih ploča, anodne baterije, lijek protiv reume i drugo.
U slobodno vrijeme bavio se proučavanjem i izradom aviona, te je 1910. konstruirao prvi hrvatski zrakoplov.
Slovak po rođenju, Penkala je došao u Zagreb 1900., gdje ga je Visoko hrvatsko-ugarsko ministarstvo financija imenovalo kraljevskim tehničkim nadzornikom za istočno područje Austro-Ugarske Monarhije.
Projekt "Park velikana hrvatskog prirodoslovlja" završen je otkrivanjem Penkalina poprsja. Od 1993. u tom se parku nalaze poprsja Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, Ivana Krstitelja Rabljanina, Ferdinanda Kovačevića, Otona Kučere, Davida Schwarza i Franje Hanamana.
Penkalino poprsje, rad akademske kiparice Linde Milić Kršnjavi, otkrio je izumiteljev sin - Krunoslav Penkala, koji je zahvalio svima koji su proučavali, pisali i popularizirali rad njegova oca, koji je nadišao granice Hrvatske i postao svjetsko dobro.
Slavoljub Penkala, kemičar i izumitelj, sve je svoje izume ostvario u Zagrebu. Patentirao je osamdesetak izuma, a najpoznatiji je po automatskoj mehaničkoj olovci, nalivperu, knipsu (držaču olovke i nalivpera) i rotacijskoj četkici za pranje zuba.
Patentirao je sredstvo za uništavanje gamadi, deterdžent za pranje rublja, termosbocu i termofor te sustav za mjerenje protoka tekućine.
U slobodno vrijeme bavio se proučavanjem i izradom aviona, te je 1910. konstruirao prvi hrvatski zrakoplov.
Slovak po rođenju, Penkala je došao u Zagreb 1900., gdje ga je Visoko hrvatsko-ugarsko ministarstvo financija imenovalo kraljevskim tehničkim nadzornikom za istočno područje Austro-Ugarske Monarhije.
Projekt "Park velikana hrvatskog prirodoslovlja" završen je otkrivanjem Penkalina poprsja. Od 1993. u tom se parku nalaze poprsja Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, Ivana Krstitelja Rabljanina, Ferdinanda Kovačevića, Otona Kučere, Davida Schwarza i Franje Hanamana.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati