UNEP: Osiromašeni uran nije značajnije zagadio okoliš u BiH

STRUČNJACI Programa Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša (UNEP) utvrdili su kako uporaba streljiva s osiromašenim uranom nije prouzročila značajnije posljedice po okoliš i zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.

Bivši ministar za zaštitu okoliša Finske Pekka Haavisto koji se nalazi na čelu UNEP-ova tima uspostavljenog kako bi provjerio tvrrdnje o ozbiljnom radioaktivnom zagađenju prouzročenom osiromašenim uranom, izjavio je u utorak u Sarajevu kako višemjesečne analize nisu dokazale nikakve značajnije posljedice.

Sedamnaest međunarodnih stručnjaka istraživalo je stanje životne sredine na petnaest različitih lokacija u BiH od kojih je pet izabrano jer su zrakoplovi NATO-a na njima 1994. i 1995. godine gađali položaje vojske bosanskih Srba.

"Tragovi osiromašenog urana pronađeni su samo u Hadžićima kod Sarajeva i u Han-Pijesku", kazao je Haavisto istaknuvši kako je i na tim lokacijama razina zračenja vrlo mala te da ne postoje dokazi kako je time prouzročeno ozbiljnije zagađenje okoliša.

U Hadžićima i Han-Pijesku tijekom rata u BiH bosanski su Srbi imali važna vojna postrojenja za skladištenje streljiva i popravku tenkova i oklopnih vozila. Stručnjaci UNEP-a potvrdili su kako beta i gama zračenje otkriveno na tim mjestima potječe iz ostataka streljiva koje sadržava radioaktivni uran. To je streljivo uglavnom zabijeno u zemlju i nakon sedam godina značajno je korodiralo.

Procjenjuje se kako bi se prirodnim putem to streljivo raspalo za 25 do 30 godina no pri tom prijeti opasnost prodora radioaktivnih čestica u podzemne vode pa je preporučeno da se ono izvadi iz zemlje i pohrani u burad i osigurana skladišta gdje neće predstavljati nikakvu opasnost.

Sručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji su imali zadaću provjeriti navode o navodnoj vezi između uporabe streljiva s osiromašenim uranom te povećanom broju oboljelih od raka također nisu pronaši dokaze koji bi protkrijepili te tvrdnje.

Haavisto je kazao kako osiromašeni uran u streljivu predstavlja opasnost po zdravlje samo ukoliko se nakon njegova aaktiviranja udahne prašina i to u roku od dva sata. Svaka druga opasnost samo je teorijska i zdravlje može biti ugroženo jedino ukloliko bi se, primjerice, jela zemlja s područja gdje se streljivo zabilo.

Nisu pronađeni ni dokazi da bi osiromašeni uran utjecao na kvalitetu poljoprivrednih proizvoda odnosno na njihovu radioaktivnost.

Komentirajući činjenicu da se streljivo s osiromašenim uranom koristi i u aktualnom ratu u Iraku, Haavisto je kazao kako se o posljedicama na tom području za sada može samo nagađati. On je podsjetio kako je takvo streljovo rabljeno još u Zaljevskom ratu 1991. godine gdje su u uporabi, za razliku od BiH, bili i tenkovski projektili velikih promjera.

Voditelj UNEP-ova tima je kazao kako ni do danas nisu dovršene studije o ekološkim posljedicama tog rata rađene u Kuvajtu. "Rizik svakako proistječe i iz sadašnjeg sukoba no za sada ne možemo znati kakav je on", kazao je Haavisto.

(Hina) rm sb

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara