Ustavni sud ukinuo zabranu okupljanja na Markovu trgu

Ustavni sud ukinuo zabranu okupljanja na Markovu trgu

USTAVNI SUD ukinuo je danas zbog formalne neustavnosti izmjene zakona o javnom okupljanju kojima je prije četiri mjeseca zabranjeno okupljanje u blizini sjedišta Hrvatskog sabora i Vlade na Markovu trgu.

Odluka Ustavnog suda o ukidanju stupa na snagu 31. ožujka iduće godine, što znači da sporan zakon tek tada prestaje važiti.

Suci Ustavnog suda zaključili su da su izmjene zakona neustavne, jer su donesene nedovoljnim brojem glasova saborskih zastupnika. Riječ je, naime, o organskom zakonu koji uređuje temeljna prava i slobode građana i za čije usvajanje je potrebna kvalificirana parlamentarna većina.

Ustavni suci su dali za pravo podnositeljima ustavne tužbe, među kojima je nekoliko sindikata, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, te zastupnici SDP-a, koji su tvrdili da je za pravovaljano donošenje zakona nedostajao jedan glas. Tako je zbog formalne neustavnosti ukinuta odredba koja je od početka kolovoza ove godine zabranjivala okupljanja u krugu od najmanje sto metara od sjedišta najviših državnih tijela.

Za današnju odluku nije glasovala jedino sutkinja Agata Račan koja se složila da Zakon nije donesen u skladu s Ustavom, ali nije bila suglasna s odgodom prestanka njegova važenja. Sudac Milan Vuković je, pak, predlagao da se zakonodavcu da još dulji rok, do 31. svibnja iduće godine, no to nije prihvaćeno.

Zabrana okupljanja ostaje

Suci su odlučili da ukinut Zakon prestaje važiti krajem ožujka iduće godine, ostavljajući tako zakonodavcu četiri mjeseca da pronađe jedan zastupnički glas koji bi bio dovoljan za valjano izglasavanje zakona ili, pak, da predloži nova zakonska rješenja. Do tada će Markov trg, nekada uobičajeno odredište sindikalnih i sličnih prosvjeda, i dalje biti zatvoren za javno okupljanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suci Ustavnog suda utvrdili su da je osporeni Zakon organski jer uređuje temeljna prava i slobode građana, a koja uključuju i pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed. Za usvajanje organskog zakona potrebna je kvalificirana parlamentarna većina, odnosno većina glasova od ukupnog broja zastupnika. No, sredinom srpnja ove godine za osporeni Zakon glasalo je 76 od 152 zastupnika, pa je utvrđeno da je za valjano izglasavanje nedostajao jedan glas. Ustavni suci su zbog tog formalnog propusta ukinuli Zakon, ne ulazeći u ocjenu ustavnosti njegovog sadržaja.

Odluku o takvoj odgodi Ustavni sud je objasnio činjenicom da se osporenim Zakonom uređuje vrlo važno pitanje prava na javno okupljanje te da je on stupio na snagu i da se primjenjuje.

Ocjenu ustavnosti Zakona koji propisuje zabranu okupljanja u krugu od najmanje sto metara od sjedišta najviših državnih tijela od Ustavnog su suda tražili zastupnici SDP-a, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava te Hrvatski školski sindikat "Preporod" i Nezavisni hrvatski sindikati, a to je podržala i Građanska inicijativa "Matija Gubec".

Marijan Sokačić iz Građanske inicijative za Hrvatski je radio izjavio da su zadovoljni odlukom o ukidanju izmjena Zakona, ali ne i odgodom njezine primjene, kao i činjenicom da je Zakon ukinut zbog proceduralnih, a ne sadržajnih razloga.

Zbog nedovoljnog broja glasova kod donošenja organskih zakona prije dvije godine su ukinute izmjene i dopune Kaznenog zakona te krajem siječnja 2004. Zakon o medijima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara