Večer posvećena akademiku Eduardu Hercigonji

U čast 75. rođendana jednog od vodećih hrvatskih slavista, akademika Eduarda Hercigonje, večeras je u Matici hrvatskoj priređena večer posvećena djelu toga istaknutoga znanstvenika.

Predstavljena je i nova Hercigonjina knjiga "Na temeljima hrvatske književne kulture" u izdanju Matice hrvatske, te Drugi Hercigonjin zbornik, u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade.

Knjigu "Na temeljima hrvatske književne kulture" (oko 700 str.) predstavio je prof. Mateo Žagar s Odsjeka za stariju književnost Filozofskog fakulteta, naglasivši kako je "pretpostavka za razgovor o knjizi podsjećanje na dosadašnji Hercigonjin doprinos, koji je obilježio našu glagoljašku pa i uopće filologiju u drugoj polovici 20. stoljeća".

Napomenuo je kako Hercigonja u toj knjizi sabire 20-tak rasprava objavljenih u hrvatskoj i stranoj periodici tijekom posljednjeg desetljeća 20. st. , koje su uglavnom pratile stvaranje Hercigonjine kapitalne knjige "Povijest hrvatske srednjovjekovne književnosti" te druge knjige.

Knjiga je podjeljena u pet cjelina, a u prvom bloku "Kulturno povijesne teme" najzanimljivija je rasprava "Hrvatska glagoljica u zapadnoeuropskoj (francuskoj i talijanskoj) znanstvenoj literaturi i enciklopedistici od 16. do 18. stoljeća".

U toj raspravi Hercigonja je nabrojio primjere u kolikoj je mjeri, u doba stvaranja europske enciklopedistike, tadašnjim vrhunskim europskim intelektualcima bila poznata hrvatska glagoljica.

Prof. Žagar naglasio je kako je za razumjevanje ondašnje posebnosti hrvatske kulture i njezina europskog uvažavanja ključna Hercigonjina rečenica: "Hrvatski je duhovni prostor jedina zona europskog kulturnog pejzaža - zapadnog i istočnog, u kojoj ne postoji grafijska isključivost već supostoje, isprepliću se uporabno sva tri pisma: latinica, glagoljica i ćirilica".

Drugi Hercigonjin zbornik, u kojem je objavljeno 37 priloga istaknutih hrvatskih i inozemnih slavista, predstavio je njegov urednik akademik Stjepan Damjanović.

Naglasio je da su tekstovi u Zborniku tematski i žanrovski raznoliki, te pridonose boljem poznavanju znanosti o hrvatskom jeziku i znanosti o hrvatskoj književnosti.

Zbornik donosi i iscrpnu bibliografiju radova akademika Hercigonje koju su priredile Vesna Hercigonja i Nedjeljka Paro.

U prvom referatu ovoga zbornika prof. Mateo Žagar ističe kako je zbornik poticaj hrvatskoj filologiji da na primjeru akademika Hercigonje ukaže na važnost staroslavenskog jezika u hrvatskoj književnosti, odnosno važnosti hrvatskih glagoljskih tekstova, segmenta hrvatske filologije.

Akademik Hercigonja zahvalio je na ovim vrijednim knjigama rekavši kako se u njima odražava i njegov polustoljetni rad.



(Hina) xatod ysp

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara