Vlada: Deset milijuna kuna za obovu opožarenih šuma, maslinika, voćnjaka

ZA OBNOVU u prošloj godini opožarenih šumskih i poljoprivrednih površina na otocima i u priobalju, država će ove godine izdvojiti deset milijuna kuna, program je obnove koji je na današnjoj sjednici donijela hrvatska Vlada.

Obnova opožarenih površina financirat će se udruživanjem sredstva države, županija, gradova i općina te drugih izvora.

Prioritet u sufinanciranju imat će županije koje su u prošloj godini najviše stradale od požara, dakle Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko neretvanska županija.

Čišćenje te obnovu opožarenih šuma, maslinika, voćnjaka, vinograda i nasada lavande država će sufinancirati s 50 tisuća kuna, a poljoprivrednih i šumskih puteva s 30 tisuća kuna po hektaru.

Sredstva iz programa moći će koristiti i pravne i fizičke osobe koje posjeduju opožarene šumske i poljoprivredne površine.

Prošle je godine opožareno 17.500 hektara šumskog i poljoprivredog zemljišta, ukupna šteta od požara dosegnula je milijardu kuna, izvijestio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković.

Ministar se nada da će program potaknuti čišćenje i obnovu spomenutih površina, tim više što se na njima, kaže, mogu uzgajati kulture koje Hrvatska sada uvozi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvoz poljoprivrednih proizvoda ove će godine dosegnuti rekordnih 1,3 milijarde dolara, rekao je Čobanković.

Raspravljajući o štetama od požara, članovi Vlade suglasili su se da čim prije treba izraditi program zaštite od požara za ovu godinu, sustavnije riješiti financiranje i koordiniranja vatrogastva.

O tim temama razgovarat će se i sljedeći tjedan na zajedničkom sastanku ministara obrane i unutarnjih poslova sa suradnicima.

Da bi pomogla smirivanju stanja na tržištu pšenice i brašna, Vlada je danas odlučila da će izvoznici brašna na svakih sto izvezenih kilograma morati platiti carinu od 6,9 eura. Ta će mjera vrijediti privremeno, do 15. srpnja.

Smirivanju stanja trebala bi pridonijeti i odluka da se uveze 50 tisuća tona pšenice bez carine.

Uz kvotu za pšenicu, Vlada je odlučila uvesti i bescarinsku kvotu za krumpir kojega bi se bez carine uvezlo 25 tisuća tona.

Preferencijalne carinske kvote i za pšenicu i krumpir odnose se na uvoz iz zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije, a petina odobrenih količina odnosi se na zemlje EU-a.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara