PODUZEĆA u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave više neće morati poštivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi, koji jasno nalaže kako se za svaku nabavu "težu" od 200.000 kuna mora raspisati javni natječaj.

To je novi prijedlog Vlade, koji ide na usvajanje kao izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi. Do sada je taj zakon oduzimao pravo Vladi na utvrđivanje "posebnog interesa" kojim se u nabavkama zaobilazi pravilo javne nabave. Čini se kako to više neće biti slučaj, jer je naša Vlada bitno osiromašila svoj proračun tijekom proteklih izbora, što se mora nekako i nadoknaditi. Ili barem spremna dočekati sljedeće, što je jako bitan faktor za ono čime se bavi.

Obveznici Zakona o javnoj nabavi, u ovom slučaju, ostat će državne institucije i razna tijela lokalne uprave koji se financiraju iz proračuna, a ne obavljalju komercijalne djelatnosti u vodoopskrbi, energetici, prometu i telekomunikacijama.

Naravno da Vlada nije navela tko su točno obveznici, te tko ima pravo na izuzeće od obveza provođenja postupka javne nabave. Da bi voda išla na njezin mlin, potrebno je do detalja o tome razmisliti, stoga će Vlada u roku od 60 dana izdati poseban popis da bi se utvrdili obveznici za primjenu zakona.

Dosada je izmjenama striktno utvrđeno tek to na nabavku kojih roba i usluga se zakon ne odnosi. To su, primjerice, robe i usluge koje su označene državnom tajnom, usluge koje obuhvaćaju stjecanje, zakup ili najam nekretnina, usluge abritraže i mirenja, financijske usluge, a postupak javne nabave neće se provoditi kod odvjetničkih ili javnobilježničkih usluga, kako piše Poslovni Dnevnik.

Vlada, dakle, više neće moći izbjegavati zakon pozivajući se na javni interes za izravnu pogodbu, odnosno lokalne vlasti, no u nabavljanju pojedinih usluga ostaje im dosta prostora za zaobilazak tih pravila.

Ovakvi potezi jasno upućuju na mogućnost pranja novca preko moćnih poduzeća kao što su Ina ili Croatia Osiguranje, koji taj gubitak možda neće niti osjetiti. Vlada je s izmjenama i dopunama ovog zakona jasno dala uvid u stanje hrvatskog gospodarstva, u kojem ne samo da ne nastoji suzbiti nelegalne operacije, već ih i sama provodi.

D.R.