Vlada raspravljala o prvom izvješću o konkurentnosti Hrvatske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POČETKOM iduće godine Nacionalno vijeće za konkurentnost predočit će Vladi mjere za unapređenje konkurentnost Hrvatske, najavio je predsjednik Vijeća Željko Čović, nakon zajedničke, zatvorene sjednice Vlade i Vijeća.
Vijeće je identificiralo osam razvojnih projekta i u siječnju, veljači 2004. predložit će mjere koje mogu podići konkurentnost, izjavio je Čović novinarima u Vili Prekrižje.
Ti se projekti, kaže, odnose na obrazovanje, pravnu državu sukladnu europskim standardima, razvoj inovativnosti i novih tehnologija, regionalni razvoj, važnost srednjeg i malog poduzetništva, na pitanje troškovne i cjenovne konkuretnosti.
Premijer Ivica Račan suglasan je da treba postići konsenzus oko širih i dalekosežnijih strateških ciljeva.
Moramo definirati šire i dalekosežnije ciljeve koji će nas okupiti i motivirati, rekao je premijer, poručujući da bi najlošije što bi se Hrvatskoj moglo dogoditi da sada, kad imamo Hrvatsku, ne zna kud sa sobom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nacionalno vijeće za konkurentnost započelo je s radom u veljači prošle godine, a sredinom rujna ove godine predstavilo je i prvo hrvatsko izvješće o konkurentnosti.
Na ljestvici globalne konkurentnosti, koja obuhvaća 80 zemalja, Hrvatska zauzima 58 mjesto. To je bitno lošije u odnosu na neke tranzicijske zemlje, npr. Sloveniju i Mađarsku, a bolje od Bugarske i Rumunjske.
Vijeće konkurentske prednosti Hrvatske vidi u jednostavnom poreznom sustavu, makroekonomskoj stabilnosti, konsolidiranom bankarskom sustavu, jednostavnom osnivanju poduzeća itd.
Lista pak hrvatskih slabosti znatno je šira, a među njima se spominju visoki troškovi poslovanja i ukupnog poreznog opterećenja, visok javni dug, neučinkovita javna uprava i pravosuđe, slabe veze između istraživačkih institucija i gospodarstva, tehnološko zaostajanje i sl.
Vijeće je identificiralo osam razvojnih projekta i u siječnju, veljači 2004. predložit će mjere koje mogu podići konkurentnost, izjavio je Čović novinarima u Vili Prekrižje.
Ti se projekti, kaže, odnose na obrazovanje, pravnu državu sukladnu europskim standardima, razvoj inovativnosti i novih tehnologija, regionalni razvoj, važnost srednjeg i malog poduzetništva, na pitanje troškovne i cjenovne konkuretnosti.
Premijer Ivica Račan suglasan je da treba postići konsenzus oko širih i dalekosežnijih strateških ciljeva.
Moramo definirati šire i dalekosežnije ciljeve koji će nas okupiti i motivirati, rekao je premijer, poručujući da bi najlošije što bi se Hrvatskoj moglo dogoditi da sada, kad imamo Hrvatsku, ne zna kud sa sobom.
Nacionalno vijeće za konkurentnost započelo je s radom u veljači prošle godine, a sredinom rujna ove godine predstavilo je i prvo hrvatsko izvješće o konkurentnosti.
Na ljestvici globalne konkurentnosti, koja obuhvaća 80 zemalja, Hrvatska zauzima 58 mjesto. To je bitno lošije u odnosu na neke tranzicijske zemlje, npr. Sloveniju i Mađarsku, a bolje od Bugarske i Rumunjske.
Vijeće konkurentske prednosti Hrvatske vidi u jednostavnom poreznom sustavu, makroekonomskoj stabilnosti, konsolidiranom bankarskom sustavu, jednostavnom osnivanju poduzeća itd.
Lista pak hrvatskih slabosti znatno je šira, a među njima se spominju visoki troškovi poslovanja i ukupnog poreznog opterećenja, visok javni dug, neučinkovita javna uprava i pravosuđe, slabe veze između istraživačkih institucija i gospodarstva, tehnološko zaostajanje i sl.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati