Vlada sutra o fondu za razgradnju NE Krško, ribarskoj floti

HRVATSKA Vlada predložit će Saboru osnivanje Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearke Krško, a u taj bi fond Hrvatska elektroprivreda godišnje trebala uplaćivati oko 14,25 milijuna eura.

Prijedlog zakona o osnivanju Fonda trebao bi se naći na sutrašnjoj sjednici Vlade, čiji konačni dnevni red sutra prijepodne još treba utvrditi Uži kabinet.

Razgradnja NE Krško, te zbrinjavanje i odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva zajednička je obveza Hrvatske i Slovenije, koja proizlazi iz ugovora vlada dviju država o uređenju odnosa vezanih uz nuklearku.

Projektni tim u kojem su bili stručnjaci obje države, izradio je i Program razgradnje NE Krško i odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog goriva, prema kojemu se trošak razgradnje i odlaganja procjenjuje na 350 milijuna eura.

To bi godišnje u razdoblju 2004.-2022. bilo oko 28,5 milijuna eura, a polovinu toga iznosa, 14,25 milijuna eura, trebalo bi godišnje uplaćivati u Fond na hrvatskoj strani.

Sredstva u Fond uplaćivao bi HEP, koji procjenjuje da zbog toga nema razloga za povećanje prodajne cijene struje u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pred Vladom bi se sutra trebao naći i prijedlog modela financiranja obnove i modernizacije ribarske flote.

Model predviđa da u financiranju gradnje brodova u domaćim brodogradilištima tri resorna ministarstva - mora, poljoprivrede i gospodarstva, sudjeluju svako s po 10 posto nepovratnih sredstava, sam naručitelj, ribar sudjelovao bi s još 10 posto. Preostalih pak 60 posto posto osigurao bi graditelj kreditnim zaduženjem kod HBOR-a ili poslovne banke uz hipoteku na plovilo.

Prema nekim ranijim procjenama, predviđena je izgradnja tridesetak ribarskih brodova u narednih četiri do pet godina.

Na dnevnom redu Vlade sutra bi se mogao naći i prijedlog strategije suradnje Hrvatske s Europskom bankom za obnovu i razvoj od 2005. do 2007., a u tom bi razdoblju banka u Hrvatsku mogla godišnje plasirati između 150 i 250 milijuna eura.

Prioriteti te suradnje, kako se doznaje, bili bi financiranje infrastrukture s naglaskom na prometnoj (uključujući željeznice), financiranje malih i srednjih poduzeća, te financiranje privatizacije i restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu.

(Hina) xbn/xum ysšh

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara