Vlada ustupa Srbiji 11 hektara hrvatskog teritorija?

Vlada ustupa Srbiji 11 hektara hrvatskog teritorija?

PREMIJER Ivo Sanader i ministar poljoprivrede Petar Čobanković najavili su ispitavanje tvrdnje SDP-ovca Ivice Pančića da je Ministarstvo poljoprivrede, utvrđivanjem granica lovišta na Dunavu, Srbiji prepustilo 11 hektara hrvatskog teritorija.

Pančić je u saborskom aktualnom prijepodnevu ustvrdio da je krajem listopada prošle godine Ministarstvo utvrdilo granice lovišta na način da podupire stav Beograda da granica između Hrvatske i Srbije nije ona nekadašnjih socijalističkih republika, već da ide sredinom plovnog puta Dunava.

"Jeste li svjesni da je ta odluka protuustavna jer granica lovišta ne slijedi hrvatsku granicu", upitao je Pančić Sanadera i Čobankovića, rekavši da je takvom odlukom Srbiji prepušteno 11 hektara hrvatskog teritorija.

Premijer i ministar kazali su kako nisu upoznati sa spomenutom odlukom Ministarstva, ali i najavili da će ju ispitati i, ako nije, uskladiti je s čvrstim opredjeljenjem Hrvatske da su granice između Hrvatske i Srbije one bivših socijalističkih republika, kako je to utvrdila Badinterova komisija.

"Poznate su mi ideje da bi neki u Srbiji htjeli promijeniti granice, ali naše je čvrsto stajalište da se to neće dogoditi i na to ni po koju cijenu nećemo pristati", naglasio je Sanader.

Čobanković je dodao da granice lovišta ni na koji način ne mogu prejudicirati rješenja oko državne granice, te najavio da će ispitati taj slučaj i pismeno odgovoriti Pančiću.

Premijer je HSU-ovcu Silvanu Hrelji zamjerio što je u svom pitanju javno iznio nešto o čemu se razgovaralo na radnom ručku. Hrelja ga je naime pitao, hoće li izvršiti obećanje s tog sastanka i zatražiti očitovanje HZMO-a o tome zašto obračun duga nisu dobili nositelji obiteljskih mirovina.

"Nije uobičajeno da iznosite u javnost nešto što smo imali na radnom ručku", poručio mu je Sanader, upitavši ga zašto HSU, budući da je bio izravno uključen u izradu zakona o povratu umirovljeničkog duga, već tada nije tražio da se u zakon uvrste i obiteljske mirovine.

Premijer je potvrdio da je rekao kako ga zanima da mu HZMO dostavi izračun i odgovori zašto se taj problem različito tumači, ali i dodao da ne želi arbitrirati između strana jer je Sabor, podsjetio je, donio zakon.

Verbalni sukobi na relaciji Sanader-SDP

Inače, ni današnje saborsko aktualno prijepodne nije ostalo pošteđeno stranačkih "prepucavanja" oko toga tko je najviše trgovao mandatima općinskih, gradskih i županijskih vijećnika.

Premijera Ivu Sanadera Zvonimir Mršić (SDP) upitao je hoće li Vlada raspisati izbore u gradovima i općinama u kojima su vijećnici s kuvertiranim ostavkama mijenjali strane i tako doveli do promjene ili opstrukcije vlasti.

Podsjetio je na slučajeve Velike Gorice, Siska, te Dubrovačko-neretvanske i Požeško slavonske županije.

"Hoće li Vlada raspisati izbore, ili će i dalje demagoški govoriti o tome kome pripada mandat, dok vaša stranka njima (mandatima) trguje diljem Hrvatske", upitao je Mršić.

Sanader mu je uzvratio kako njegovo pitanje smatra početkom izborne kampanje u SDP-u.

Odlučno je odbacio tvrdnju da je Vladin prijedlog izmjena Izbornog zakona za lokalne izbore demagogija, ističući da je riječ o čvrstom stavu Vlade koji će onemogućiti ponavljanje slučajeva s kuvertiranim ostavkama vijećnika.

"Zašto se niste javili kad je bio prvi slučaj, onaj u Velikoj Gorici, a ne kad je Socijalistička internacionala zatražila da ne koalirate s HSP-om", upitao je Sanader.

"Mi se ne sramimo koalicije s HSP-om, a ako se vi sramite, to je vaš problem", dodao je.

Verbalni sukob na relaciji Sanader-SDP nastavio se i nakon što je SDP-ova zastupnica Milanka Opačić upitala premijera je li točan sadržaj fonograma koji je "procurio" iz Banskih dvora da je Vlada, kako je rekla, na račun poreznih obveznika otpisala 30-tak milijuna kuna duga Kamen Ingradu.

Sanader joj je odgovorio da je na sjednici Vlade inzistirao da se sve radi po zakonu, "iako je riječ o naslijeđenom slučaju koji ste (SDP) nam ostavili", te da se osiguraju radna mjesta za 700 zaposlenika Kamen Ingrada.

"Budući da niste socijalno osjetljivi kao ova Vlada onda i postavljate ovakvo pitanje", poručio je SDP-ovoj zastupnici.

Opačić je uzvratila da već to što joj premijer nije jasno odgovorio na pitanje pokazuje da je fonogram točan, "jer inače ne biste slali POA-u u Sabor da pretresa službenike i ispituje tko je dostavio fonogram".

Škare Ožbolt: Savjet prijatelja suda prikuplja građu za obaranje haških optužnica

Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt izvijestila je saborske zastupnike da Savjet prijatelja suda intenzivno radi na pripremi dokumentacije koja bi trebala oboriti neprihvatljive dijelove haških optužnica protiv hrvatskih generala, posebno one o zločinačkom pothvatu i etničkom čišćenju.

Ministrica je u aktualnom prijepodnevu kazala da njezino Ministarstvo sustavno analizira svu pripadajuću dokumentaciju i ubrzano se priprema za haško suđenje, u koje će se Hrvatska, kaže, aktivno uključiti preko instituta prijatelja suda.

Dodala je da ne može izaći u javnost s tim što to točno Savjet prijatelja suda konkretno čini kako bi pomogao da se obore neprihvatljivi dijelovi optužnica.

Škare Ožbolt je izvijestila i da njezino ministarstvo intenzivno radi na pripremi sudaca i državnih odvjetnika za procesuiranje ratnih zločina, da su za to učinjeni svi tehnički i materijalni preduvjeti.

Prebacivanje slučaja Norac-Ademi iz Haaga u Hrvatsku dokaz je da je hrvatsko pravosuđe spremno na najbolji način, nepristrano i objektivno voditi takve procese, kazala je ministrica.

Ministar kulture Božo Biškupić odgovorio je HDZ-ovoj zastupnici Zdenki Babić Petričević da i Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata radi na prikupljanju dokumentacije i arhivske građe vezane uz Domovinski rat, također kako bi pomogao u obrani hrvatskih generala optuženih u Haagu za ratne zločine.

Centar danas, dodao je, ima 11 zaposlenika koji intenzivno rade na prikupljanju arhivske građe iz Domovinskog rata.

Ljubičić: Do kraja 2006. potpuna informatizacija sustava primarne zaštite

Ministar zdravstva Neven Ljubičić najavio je da će se do kraja godine u potpunosti informatizirati sustav primarne zdravstvene zaštite, te da će se krenuti i s informatizacijom bolnica.

Odgovarajući na pitanje HDZ-ove zastupnice Karmele Caparin koje projekte Ministarstvo priprema u sklopu zdravstvene strategije, Ljubičić je, tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, kazao i da će se u zdravstvo idućih godina uvesti sustav financiranja kakav imaju Slovenija i Austrija.

Damir Kajin (IDS) izrazio je nevjericu zbog medijske informacije da su sindikalni čelnici pristali na 15-postotno povećanje participacije za zdravstvene usluge.

"Jesu li i na ovo pristali, kao što su nedavno pristali na zabranu okupljanja na Markovu trgu?", pitao je Kajin.

Premijer Ivo Sanader odgovorio je da sindikalni čelnici ni u čemu nisu popustili.

"Mi smo jučer sa socijalnim partnerima konstatirali kakvo je stanje, a sindikati će u petak na sastanku s resornim ministrom ići u detalje", kazao je.

Kajinu je poručio da se ne mora bojati za čelnike sindikalnih središnjica, jer su, kaže, oni odgovorni ljudi i znaju da je ovakvo stanje neodrživo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazao je i kako sada nije pravo vrijeme za veliku zdravstvenu reformu, te da će se s njom možda krenuti za tri do pet godina, do kad će, uvjeren je, ojačati gospodarstvo i porasti standard građana.

Zdravstvena tematika zanimala je i Dragicu Zgrebec (SDP), koja je premijera upitala "hoće li konačno štogod promijeniti u zdravstvenom sustavu, umjesto da sve neracionalnosti u tom sustavu prebacuje na građane".

Sanader joj je odgovorio da je "prava pacijenata skidala bivša vlada, o ova ih pokušava vratiti".

Odgovor Dragice Zgrebec prekidao je upadicama, što je Zgrebec ocijenila nedopustivim ponašanjem i zatražila pisani odgovor Vlade.

Kalmeta: Jadrolinija se sigurno neće privatizirati u idućih pet godina

Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta rekao je da se Jadrolinija, najveći hrvatski brodar, sigurno neće privatizirati u idućih pet godina, a hoće li nakon toga naknadno će se razmatrati.

Kalmeta je SDP-ovoj zastupnici Ireni Ahel odgovorio da se Jadrolinija, usvoji li Sabor predloženi Zakon o prijevozu u linijskom pomorskom prometu, neće moći privatizirati sve dok se ne "koncesioniraju" sve pomorske linije, a rok za to je pet godina.

Nakon toga, hoće li se privatizirati i kada, predmet je daljnjih razmatranja, dodao je Kalmeta.

Premijer Ivo Sanader razveselio je PGS-ovca Nikolu Ivaniša najavom da će Vlada, bude li projekt financijski održiv i uistinu na najbolji način promovira Gorski kotar i Hrvatsku, dati prethodnu suglasnost na kandidaturu Gorskog kotara za domaćina zimske univerzijade 2011. ili 2013.

Vlada će, rekao je premijer, podržati svaku inicijativu koja pridonosi razvoju županija, ali o spomenutom projektu, kaže, još nije razmišljala jer nije došao na dnevni red.

Pozvao je Ivaniša i predstavnike Primorske-goranske županije da u Vladi prezentiraju projekt, a ako bude financijski održiv te bude velika promocija Gorskog kotara i Hrvatske, "učinit ću sve da mu Vlada da potporu".

Čobanković: Izvoz poljoprivrednih proizvoda nadmašio uvoz

Izvoz poljoprivrednih proizvoda prošle je godine, prvi put rastao brže od uvoza, kojega je nadmašio i u apsolutnom iznosu, izvijestio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

O vanjskotrgovinskoj bilanci poljoprivrednih proizvoda Čobankovića je, tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, pitao HDZ-ovac Tomislav Tomić.

Nakon liberalizacije tržišta, ulaska u WTO i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci rastao je iz godine u godinu i lani je stopa rasta izvoza (30 posto) prvi put bila veća od stope rasta uvoza (oko 10 posto).

Uvoz poljoprivrednih proizvoda 2005. je nadmašio izvoz i u apsolutnom iznosu. Izvezeno je oko 200, a uvezeno oko 140 milijuna dolara, izvijestio je Čobanković.

Najznačajnije je povećan izvoz u zemlje EU, za 75 posto, što je dokaz da Hrvatska ima kvalitetan proizvod i za najzahtjevnija tržišta, dodao je.

Pravaš Pejo Trgovčević upitao je ministra financija Ivana Šukera hoće li Vlada lokalnoj samoupravi vratiti "nezakonito otpisani dug" PIK-a Belje, budući da 22 milijuna kuna od otpisanog duga ne pripada državi već lokalnoj samoupravi.

Šuker mu je odgovorio da je otpis duga zanemariv u odnosu na prednosti koje će država, a time i lokalna samouprava imati od toga što će ta tvrtka i dalje poslovati, a radnici sačuvati svoja radna mjesta.

"Svako radno mjesto, kada Hrvatska ima 300.000 nezaposlenih, neprocjenjiv je doprinos rastu BDP-a", rekao je Šuker.

SDSS-ovca Vojislava Stanimirovića zanimalo je kada će Vlada omogućiti otkup stanova u Podunavlju i Vukovaru, pod uvjetima pod kojima su stanovi otkupljivani i u drugim dijelovima Hrvatske.

Napomenuo je da je vrijednost tih stanova oko 16 milijuna eura, koje bi, smatra, država trebala iskoristiti.

Ministar razvitka Božidar Kalmeta izvijestio je da je do sada evidentirano svih 16.000 stanova na područjima od posebne državne skrbi i osobe koje u njima borave.

Njima će se, od 1. ožujka, izdati rješenja o najmu, a paralelno s tim Vlada će raditi na utvrđivanju vlasništva nad tim nekretninama, što je najsloženiji posao, kazao je Kalmeta.

Kad se država uknjiži kao vlasnik, krenut će se u prodaju tih stanova, dodao je.

Index.hr/Hina

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara