Foto: Marko Lukunic, Robert Anić/Pixsell

JEDINO kome odgovara to što je Zagreb proglašen europskom prijestolnicom smeća su vrane. Upravo su te ptice u velikom broju našle svoj dom u gradu zatrpanom smećem, u kojem se bacaju enormne količine hrane kojom se one hrane. S druge strane, u Zagrebu je sve manje golubova, koje mnogi nazivaju i letećim štakorima.

O toj smo pojavi porazgovarali s upraviteljicom Zavoda za ornitologiju dr.sc.Jelenom Kralj. Ona je u razgovoru za Index potvrdila kako se broj vrana u Zagrebu izrazito povećao, što pripisuje velikoj količini smeća u gradu.

"Vrane su u prirodi čistači, hrane se svime što mogu pojesti. Često prate neku zvijer i onda jedu njezin plijen te imaju jako važnu ulogu u prirodi jer čiste lešine, jedu male uginule životinje. Istovremeno, zato jer su tako oportunisti su izrazito inteligentne. U gradu su se naučile na to da im je hrana posvuda dostupna. Imamo Jakuševac na kojem se tijekom zime hrani 80 posto populacije vrana u Zagrebu. Radili smo tamo prebrojavanje galebova i vrana. Bilo bi normalno da one zimi ugibaju zbog nedostatka hrane, međutim u Zagrebu ne ugibaju. Imaju hranu posvuda, najviše na Jakuševcu.

Bolest pogodila golubove

U Zagrebu na svakom koraku imate smeće, a one dolaze u otvoreni koš i traže ostatke od hrane. Načina da se smanji broj vrana, a da se ne ide na odvajanje otpada je jako teško postići.
Zagreb proizvodi veliku količinu hrane koja se baca tako da je to glavni izvor njihove prehrane", objasnila je u razgovoru za Index Jelena Kralj.

Kaže kako, u Zagrebu zimi obitava 500 do 550 parova sivih vrana, koje se na proljeće razmnožavaju pa se brojka znatno povećava.

S druge strane, golubova je sve manje. Na pitanje jesu li vrane razlog tome, kazala je da s jedne strane jesu, a s druge ne.

"Golubovi se neko vrijeme jesu jako množili u Zagrebu, međutim posljednjih godina ih je pogodila neka bolest, imaju zakržljale prste, kunjaju, ne lete, a vrana je ta koja će dokrajčiti bolesnog goluba ili nekog kojeg je udario auto. Takve ptice će vrana ubiti. No, zdravog goluba neće. Postoji i još jedan razlog kako vrane utječu na njihovo istrebljenje. Vrana se u proljeće hrani jajima i mladuncima kod ptica koje imaju otvorena gnijezda, a među njima su i golubovi", rekla je dr.sc. Kralj.

Sve u svemu, postoji kaže, teorija da u prirodnim eko sustavima predator ne može smanjiti broj plijena i ne može ga istrijebiti.

Sami smo si krivi

"Vrane se hrane svim i svačim, grad nije prirodni eko sistem, nemamo dovoljno zelenila, imamo drvorede i travnjake, za mnoge ptice nemamo dovoljno grmlja. Prvenstveno trebamo riješiti problem otpada, jer vrane privlači ogromna količina hrane koju mi ostavljamo. U Primorju tako imaju problem s galebovima.

Prije 30 godina na Jarunu niste mogli vidjeti labudove, no pošto ih ljudi hrane, labudovi sve češće dolaze, a isto radimo i s vranama, ali ne namjerno", rekla je Jelena Kralj.
Imamo jako malo grmlja. To smanjuje broj ptica koje se gnijezde u grmljima.

Budući da su vrane postale sve pitomije i ne boje se ljudi pa im tako dolaze i na prozor, ponekad se dogode i napadi. Međutim, Kralj ističe kako s obzirom na velik broj vrana u gradu, napadi vrana na ljude nisu česti.

"Napad se dogodi recimo na ljude koji imaju male pse. Budući da mladunci vrana izlaze iz gnijezda prije nego mogu hodati često ih nanjuše mali psi, e tad vrana dolazi obraniti svoje mlade i može se dogoditi da napadne čovjeka. No, to su dva tri primjera godišnje. Od stotine gnijezda, jedna vrana će biti agresivna.

Iako one ne mogu ugroziti život čovjeka, ipak njihov napad nije ugodan pa je jasno da se ljudi bune. Međutim, teško je napraviti nešto dok se ne riješi problem s otpadom", zaključila je upraviteljica Zavoda za ornitologiju HAZU-a.