WASHINGTON: PREDSTAVLJENA KNJIGA "JEZIK I IDENTITET NA BALKANU"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Američki jezikoslovac i profesor na sveučilištu Yale Robert Greenberg predstavio je u četvrtak u Washingtonu svoju knjigu "Jezik i identitet na Balkanu" nastojeći objasniti kako je u zemljama bivše Jugoslavije došlo do raspada tzv. "srpskohrvatskog" na nekoliko jezika.
"Raspad srpsko-hrvatskog na tri do četiri jezika, hrvatski, srpski, bosanski i, možda, crnogorski, koji su u samo desetak godina krenuli prema međusobnoj nerazumljivosti bez presedana je u povijesti lingvistike," rekao je Greenberg, profesor slavenskih jezika na Yaleu.
Podnaslov njegove knjige je "Srpsko-hrvatski i njegov raspad".
Prema Greenbergovu mišljenju, do razdvajanja srpsko-hrvatskog na nekoliko jezika došlo je zahvaljujući "jezičnom inženjeringu" koji je političke naravi i koji je u regiji bio prisutan daleko prije raspada bivše Jugoslavije.
On ocjenjuje da se ti jezici brzo udaljavaju što pokazuje da inženjering jača i tvrdi da se tu radi o "lingvističkom nacionalizmu", kojim se stvaraju prepreke u komuniciranju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jezično stanje u pojedinim zemljama bivše Jugoslavije odražava opće stanje u toj zemlji, ocjenjuje Greenberg.
"Među tim državama, najstabilnija je Hrvatska, u kojoj 96 posto stanovnika u anketama odgovara da govori hrvatski. Dakle, upravo je u toj zemlji došlo do najveće homogenizacije, što se odražava i u njenoj stabilnosti", rekao je on.
Profesorica političkih znanosti sa sveučilišta City University of New York, Susan Woodward je zanijekala da je jezik osnova etničkog identiteta te da je srpsko-hrvatski jezik bio nametnut njegovim govornicima.
Za Hrvate Woodward tvrdi da im je jezik odigrao ulogu kao sredstvo ujedinjavanja. Ona tvrdi da postoji sukob između onih koji zagovaraju "čisti hrvatski" i onih koji podržavaju jezičnu toleranciju. "Za sada nije jasno tko će pobijediti", rekla je ona.
Woodward kaže da su za razliku od srpskih, hrvatski lingvisti bili spremni za raspad Jugoslavije i da su strateški pristupili ostvarenju svojih ciljeva.
Greenberg je za Srbiju rekao da se njezina nespremnost na raspad bivše Jugoslavije pokazuje u njezinoj jezičnoj politici koja nastoji zadovoljiti sve Srbe i održati akademski status quo.
Glede Bosne i Hercegovine on smatra da uopće nema lingivističkog razloga za uspostavu posebnog jezika pa su napori za stvaranje novog standarda doveli do "jezičnog apartheida" i odbacivanja, kako kaže, tradicionalne bosanske tolerancije i raznovrsnosti.
U Crnoj Gori on detektira jačanje ideje o odvajanju crnogorskog od srpskog.
To opće jezično udaljavanje, smatra Woodward, destabilizirajuće je, jer jezici sada dijele, umjesto da ujedinjavaju ljude, te otežavaju položaj manjina, koje su svojedobno imale srpsko-hrvatski kao zajednički jezik komunikacije.
(Hina) xsl ybr
"Raspad srpsko-hrvatskog na tri do četiri jezika, hrvatski, srpski, bosanski i, možda, crnogorski, koji su u samo desetak godina krenuli prema međusobnoj nerazumljivosti bez presedana je u povijesti lingvistike," rekao je Greenberg, profesor slavenskih jezika na Yaleu.
Podnaslov njegove knjige je "Srpsko-hrvatski i njegov raspad".
Prema Greenbergovu mišljenju, do razdvajanja srpsko-hrvatskog na nekoliko jezika došlo je zahvaljujući "jezičnom inženjeringu" koji je političke naravi i koji je u regiji bio prisutan daleko prije raspada bivše Jugoslavije.
On ocjenjuje da se ti jezici brzo udaljavaju što pokazuje da inženjering jača i tvrdi da se tu radi o "lingvističkom nacionalizmu", kojim se stvaraju prepreke u komuniciranju.
Jezično stanje u pojedinim zemljama bivše Jugoslavije odražava opće stanje u toj zemlji, ocjenjuje Greenberg.
"Među tim državama, najstabilnija je Hrvatska, u kojoj 96 posto stanovnika u anketama odgovara da govori hrvatski. Dakle, upravo je u toj zemlji došlo do najveće homogenizacije, što se odražava i u njenoj stabilnosti", rekao je on.
Profesorica političkih znanosti sa sveučilišta City University of New York, Susan Woodward je zanijekala da je jezik osnova etničkog identiteta te da je srpsko-hrvatski jezik bio nametnut njegovim govornicima.
Za Hrvate Woodward tvrdi da im je jezik odigrao ulogu kao sredstvo ujedinjavanja. Ona tvrdi da postoji sukob između onih koji zagovaraju "čisti hrvatski" i onih koji podržavaju jezičnu toleranciju. "Za sada nije jasno tko će pobijediti", rekla je ona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Woodward kaže da su za razliku od srpskih, hrvatski lingvisti bili spremni za raspad Jugoslavije i da su strateški pristupili ostvarenju svojih ciljeva.
Greenberg je za Srbiju rekao da se njezina nespremnost na raspad bivše Jugoslavije pokazuje u njezinoj jezičnoj politici koja nastoji zadovoljiti sve Srbe i održati akademski status quo.
Glede Bosne i Hercegovine on smatra da uopće nema lingivističkog razloga za uspostavu posebnog jezika pa su napori za stvaranje novog standarda doveli do "jezičnog apartheida" i odbacivanja, kako kaže, tradicionalne bosanske tolerancije i raznovrsnosti.
U Crnoj Gori on detektira jačanje ideje o odvajanju crnogorskog od srpskog.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
To opće jezično udaljavanje, smatra Woodward, destabilizirajuće je, jer jezici sada dijele, umjesto da ujedinjavaju ljude, te otežavaju položaj manjina, koje su svojedobno imale srpsko-hrvatski kao zajednički jezik komunikacije.
(Hina) xsl ybr
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati