PROSJEČNA cijena kvadratnog metra prodanog novog stana u Hrvatskoj u 2003. godini iznosila je 8.569 kuna, što je za 2,4 posto više nego u godini prije, a to je povećanje isključivo posljedica poskupljenja (novih) stanova u Zagrebu, dok je u ostalim naseljima čak zabilježeno blago smanjenje prosječne cijene stambenog kvadrata.

Tako je prosječna cijena četvornog metra novog prodanog stana u prošloj godini u Zagrebu iznosila 10.241 kunu, što je za 10,2 posto ili za 945 kuna više nego u 2002.

Istodobno je cijena kvadrata stana u ostalim naseljima smanjena za 4,9 posto ili za 364 kune, te je u 2003. iznosila prosječnih 7.033 kune.

Podaci o cijenama stanova koje je objavio Državni zavod za statistiku odnose se na uzorak od 1.436 novih prodanih stanova, prosječne veličine od 56,3 četvorna metra.

Proizlazi tako da samo jedan četvorni metar novog stana u Hrvatskoj košta koliko iznose više od dvije prosječne mjesečne neto plaće (koja je za 2003. godinu iznosila 3.940 kuna). Slična je situacija i sa starim stanovima.

S ukupnim prošlogodišnjim neto prihodom od prosječne plaće (od 47.280 kuna) prosječni Hrvat na tržištu može kupiti tek pet do šest stambenih kvadrata.

Ili, pojednostavljeno rečeno, za kupnju, recimo, dvosobnog stana od 56 kvadrata, vrijednog po ovim podacima gotovo 480 tisuća kuna ili oko 64.000 eura, statistički bi hrvatski zaposlenik na stranu trebao stavljati svoju cijelu (prošlogodišnju) neto plaću punih deset godina.

Tako za dobar dio građana put do stana ili poboljšanja postojećih stambenih prilika i nadalje određuje popriličan raskorak između visokih cijena stanova i (niske) razine prosječnih plaća koje uvjetuju i njihovu kreditnu sposobnost.

I uz znatno povoljnije uvjete stambenog kreditiranja, niže kamate i produžene rokove otplate koje nude poslovne banke, kupovanje stana na tržištu za većinu je prosječnih građana još uvijek vrlo veliko financijsko opterećenje, a mnogima i dalje nedostupno.

Stambeni kredit na 25 pa i 30 godine, uz smanjenje kamatnih stopa koje nude poslovne banke, u prvi mah vrlo povoljno zvuči, ali će se mnogi ohladiti kada izračunaju koliko takav dugoročni kredit zapravo košta. Izračuni pokazuju da za više iznose kredita na duge rokove kreditiranja, i uz najniže od ponuđenih kamatnih stopa, iznosi kamata koje treba platiti dostižu pa i prelaze glavnicu.

Po svemu izgleda da povoljnije stambeno kreditiranje poslovnih banaka najviše znači onima koji već imaju nešto novaca ili neku imovinu pa su im za zatvaranje financijske konstrukcije kupnje adekvatnog stana potrebni manji iznosi zajma kojeg će moći otplaćivati.

Stambeno kreditiranje u posljednje je vrijeme u ekspanziji. Tako je, po podacima Hrvatske narodne banke, stanje stambenih kredita u poslovnim bankama na kraju veljače ove godine iznosilo 17,6 milijardi kuna, što je za 4,4 milijarde kuna ili za 33,4 posto više nego u istom mjesecu godine prije. Udio stambenih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu kod poslovnih banaka premašio je 31 posto.

No, zanimljiv je i podatak, doduše iz 2002. godine, da je manje od desetine hrvatskih kućanstava opterećeno hipotekarnim kreditom ili zajmom za stan ili kuću.

Po pokazateljima o uvjetima stanovanja hrvatskih kućanstava sadržanih u opsežnoj Anketi o potrošnji kućanstava u 2002. godini koju je proveo Državni zavod za statistiku, smještaj u svom privatnom vlasništvu, bez hipotekarnog kredita ili zajma ima 74,2 posto kućanstava, dok njih 8,9 posto za svoje stambeno privatno vlasništvo ima i hipotekarni kredit ili zajam.

Sudeći po objavljenim podacima, više od desetine kućanstava, ili njih 10,7 posto, stanuje u besplatnom unajmljenom smještaju, a njih 6,2 posto u unajmljenom smještaju.

Uz mlade ljude i podstanare, kao one kojima najviše trebaju stanovi, drugi podaci pak ukazuju kako bi mnogima trebalo poboljšanje standarda stanovanja.

Tako podaci o broju soba upućuju da se većina hrvatskih kućanstava baš i ne može pohvaliti prostranošću svojih stanova. Više od 57 posto anketiranih kućanstava ima dvije ili manje soba.

Svako deveto kućanstvo ili njih 11,1 posto nema WC unutar stana, a desetina ili 10,2 posto nema unutar stana ni kupaonicu (tuš, kada).